Pola godine zloglasnog poreza na nekretnine: Je li urodio plodom? Agent otkrio je li napokon došao kraj divljanju cijena

Strahovali smo od njega kao da je Fredi Kruger, a zloglasni porez na nekretnine je već pola godine uz nas i u ulici Brijestova svi smo još živi i zdravi. I ne samo to – zdraviji smo nego prije. Barem nas tako uvjerava potpredsjednik Vlade Branko Bačić. Već ste zaboravili o čemu se radi? Uglavnom, turbo pojednostavljeno, fora cijelog zakona je bila da imamo navodno više od pola milijuna praznih kuća i stanova pa će država vlasnike potjerati da ih ne drže bez veze prazne. 

Kritičari su vikali državi "ma vi ste nerealni, to su oronule neke rupe. Nećete ništa promijeniti samo nabijate novi harač ljudima". Ali sada ministar kaže "ha ha" i maše brojevima.

U prvom kvartalu ove godine broj obveznika koji prijavljuju dohodak od imovine odnosno najma ili zakupa nekretnine u Zagrebu porastao je sa 48.338  na 55.080, u odnosu na isto razdoblje lani, doznaje Jutarnji od porezne. U Splitu je taj broj porastao sa 5751 na 6693. To se ne odnosi na onaj turistički brzi najam, nego na dugoročni najam. A i u Osijeku i u Rijeci isto rast. 

O svemu tome je u RTL Direktu pričao agent za nekretnine Boro Vujović. 

Kad se donosio zakon pričali smo o tome da ustvari puno tih praznih stanova su rupe - neuseljive. Znače li ove brojke da je porez stvarno prisilio ljude da rentaju nešto što inače nisu namjeravali?

Vjerojatno ima i takvih, ali kad pričamo o ovim brojevima treba uzeti u obzir više čimbenika. Sigurno imamo i dio nekretnina koje dosad nisu bile na tržištu, a stavljene su u najam. Ali treba uzeti u obzir činjenicu da je dio stanova bio iznajmljen bez prijavljenih ugovora, tako da rekao bih da su dio ove statistike legalizirani ugovori. Ta cjelokupna porezna politika je imala utjecaja da dio vlasnika stvarno svoje nekretnine stavi na tržište.

'ZANIMLJIVO PRATITI TRŽIŠTE' /

Hrvati se pomamili za 'kvadratima': Agent za nekretnine upozorio na mjeru koja udara na kupce

Znači ono što je bilo na crno, i dalje se prije iznajmljivalo, i sada se iznajmljuje. Samo sada po zakonu?

Vjerojatno je dio toga, nisu sve takve. To nije dio one statistike gdje se struja nije trošila. Kad smo pričali o tih 600 tisuća stanova, to su bili stanovi gdje se nije trošila struja. Znači, ovo su stanovi gdje se trošila struja koji su bili u najmu, ali nisu bili prijavljeni ugovori, tako da dio te statistike su i takvi stanovi.

Ali ove brojke, pa i hvale koje govori sam ministar, potpredsjednik Vlade, da u stvari cijena najma je citiram, 'možete sami provjeriti pada, snižava se'. Ja sam pokušavao to provjeriti i nisam baš uspijevao. Provjerit ću s vama. Pada li stvarno cijena najma stana?

Kad pričamo o tržištu Zagreba mi to nismo primijetili, ali to ne znači da se tako nešto nije dogodilo zato što ima više stanova u ponudi koji su možda neke niže cjenovne kategorije, niže kvalitete koje mi nemamo u svojoj ponudi i ne vodimo statistiku. Tako da je moguće da je na tržište stvarno stavljen dio nekretnina koje prije nisu bile po nekim jeftinijim cijenama.

Dobro u Zagrebu, a ostatak?

Nemamo dovoljno podataka da bih pričao o nekoj statistici.

Je li ponuda bogatija sada?

Sada po našem nekom uzorku je otprilike 10 posto više stanova u ponudi nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine. Imamo nešto više stanova, ali to nije tako, rekao bih, dramatičan broj. Ono što je najznačajnije u ovoj cijeloj priči je da i dalje imamo dio vlasnika koji zbog pravne nesigurnosti nisu spremni staviti svoje nekretnine na tržište i prije će platiti porez na imovinu nego iznajmiti svoj stan i biti nesigurni u kontekstu kad ga iznajme. Ako im najmoprimci ne budu plaćali, hoće li moći naplatiti i hoće li ih moći izbaciti tako da je to? Vlada je svjesna tog problema i nadamo se da će se uskoro nešto stvarno promijeniti po tom pitanju. 

'TURBULENTNO VRIJEME' /

Stručnjak razmontirao povrat PDV-a za kupce prve nekretnine: 'Reći ću vam što u tome nije dobro'

Da rezimiramo što se tiče cijena, dakle ne padaju, ali ni ne rastu? 

Mislim da smo u ovom trenutku smo došli do točke gdje nam se od uvođenja poreza povećala ponuda i cijene nisu rasle.

Kada se kritizirao zakon, a žestoko se kritizirao taj zloglasni porez, harač. Pokušao se uvesti još 2012. pa se odustalo od toga. Jedna, između ostalog, od kritika je bila ta da u stvari neće imati nekog učinka. Možemo reći sad da barem ima neki učinak ili taj učinak nije značajan?

Cjelokupni porezni paket ima učinak zato što ne pričamo samo o porezu, nego imamo i promjenu što se tiče tretmana stanova koji su u kratkoročnom najmu. Za njih je veći porez na dohodak od kratkoročnog iznajmljivanja i na takve nekretnine se plaća porez na nekretnine, pa je to motiviralo dio vlasnika da takvu nekretninu stave u dugoročni najam. I promjena kod kategorizacije gdje više vi ne možete od stana napraviti apartman samo tako je doprinijelo tome da imamo možda dio stanova koji je bio možda planiran za kratkoročni najam pa je sad u dugoročnom najmu, tako da cjelokupni taj paket je imao učinka, ali je pitanje je li taj učinak dovoljan za potrebe našeg tržišta.

Ovo što ste sada spomenuli, više se od stanova ne može napraviti apartman samo tako. Postoji li onda pobuna susjeda i je li pritisak susjeda prema nekome koji možda namjerava iznajmljivati sada stvarno smanjio broj tih koji se prijavljuju?

Pa ja mislim da je još rano jer nemamo statistiku. Svi koji su do ove godine ustvari imali ideju su podnijeli zahtjev s prošlom godinom i još uvijek to realizirali... Još uvijek ne možemo pričati o stvarno realnim učincima, ali činjenica je da oni koji kupuju, sad neće kupiti ako nemaju sigurnu informaciju da će moći iznajmiti stan kao apartman, a ne prije kupe bez obzira na sve. 

Znači prije kupnje nekretnine sad ako hoćeš iznajmljivati, trebaš vući sve buduće susjede za rukav i pitati je li ti u redu da je rentam?

Pa da.

NISKI TROŠKOVI /

Tropski raj privlači ljude iz cijelog svijeta: Evo zašto je najjeftiniji za život

Pitanje svih pitanja. Cijena nekretnina općenito, je li to došlo do plafona ili još može rasti?

To je pitanje svih pitanja. Puno faktora utječe na cijene. Do sad su konstantno rasle u unatoč nekim razmišljanjima i procjenama da se to neće dogoditi. Imamo sad određene promjene u kreditnoj politici banaka. Vidjet ćemo kakva će biti turistička sezona, ali stvarno mislim da neće više rasti, a sad za sve ostalo pitamo staklenu kuglu.

Sjećam se kad smo tu govorili prije koju godinu na Trešnjevci, kad je bilo četiri tisuće eura po kvadratu, ovo bi stvarno mogla biti granica. Sada sam čuo neki dan da se prodaje novogradnja, doslovno u ovoj ulici za šest tisuća.

Tu treba uzeti u obzir da tržište diktiraju ponuda i potražnja. Potražnja je još uvijek veća od ponude, nema novih nekretnina. I onda kada se pojavi kvalitetna novogradnja na dobroj lokaciji, takvih je stanova malo i uvijek ima kupaca koji su spremni platiti i ono što mi smatramo da je previsoka cijena. Šest je malo ovo što ste rekli.

Znači i više od šest je na Trešnjevci, ima i sedam?

Da, ali to je opet iznimka koja potvrđuje pravilo. Ne možemo pričati sad o kvadratu od sedam tisuća eura. Ali isto tako treba uzeti u obzir da su najavljene izmjene GUP-a gdje će biti još, rekao bih, zahtjevnije i kompliciranije dobiti građevinsku dozvolu. To znači manje novih kvadrata i to isto tako može imati implikacije i na cijenu.