Kako je Tuđman spriječio stvaranje države unutar Hrvatske: 'To je bio prilično opasan plan'

Država u državi koja je trebala imati svoj posebni novac, svog predsjednika, vladu, premijera, parlament, policiju, ustavni sud, a hrvatska vojska tamo ne bi smjela kročiti. Tako je trebala izgledati Srpska Krajina u Hrvatskoj prema planu Z-4 kojim je međunarodna zajednica planirala završiti sukobe u Hrvatskoj. Ali znamo, rat je završio nakon Oluje, vojne akcije koja je trajala tri i pol dana. No, tjedni i mjeseci u Hrvatskoj koji su doveli do same akcije bili su puno duži i itekako napeti, a o njima se puno manje govori.

Ratna je '95. trećina Hrvatske je okupirana. Državni vrh planira oslobodilačke akcije, a onda predsjedniku Franji Tuđmanu stiže prijedlog četiri strana veleposlanika koji srpsku pobunu žele riješiti planom Z-4. Za Hrvatsku nepovoljnim mirovnim sporazumom koji bi legitimizirao tzv. Sao Krajinu i dao joj ogromnu autonomiju.

"Taj plan je bio prilično opasan plan. Prvo je pitao što je ovo pa sam ja rekla to je država u državi. Evo u dvije riječi. I on je uzeo to, prelistao i šiknuo mi je to na pod. Predsjednik se nije ništa izjašnjavao, malo je tu i taktizirao", rekla je Vesna Škare Ožbolt, savjetnica predsjednika Franje Tuđmana.

Srpska strana odbila plan

Prema planu pobunjeni Srbi imali bi maksimalnu autonomiju, tj. državu u državi. Svoj parlament, predsjednika i Vladu, Ustavni sud, policiju, vlastitu zastavu pa čak i valutu. Iako su Amerikanci, Rusi, Britanci i Francuzi pritiskali Hrvatsku, Tuđman Z-4 nikad nije javno ni odbio ni prihvatio. Taktizirao je svjestan da takvim planom Hrvatska nema budućnost kao suverena zemlja.

"Hrvatska ne bi bila ni blizu gdje je danas da je taj plan prihvaćen međutim odmah ću vam reći da nikada nije postojala šansa da se taj plan prihvati. Predsjednik Tuđman ga nije htio ignorirati jer je htio svakome pokazati da je Hrvatska spremna na pregovore", rekao je Miomir Žužul, bivši ministar vanjskih poslova.

"Ne bi mi bili danas u Europskoj uniji, mi bismo bili i dalje nestabilno područje. Tko zna što bitu bilo, uglavnom jedan ciparski sindrom", rekla je Škare Ožbolt.

A onda je iznenađujuće srpska strana - za njih povoljan plan odbila. Uz podršku Miloševića pobunjeni Srbi odbili su uopće primiti međunarodnu delegaciju.

'BIO SAM PONOSAN' /

Lovrić objasnio zašto je prije 10 godina Kolindi poklonio zastavu: 'To nije protokolaran dar'

"Mile Martić. On uopće nije htio uzeti u razmatranje i samim time je pokazao da srpsko vodstvo u Hrvatskoj ne razmišlja o mirnoj reintegraciji i bilo kakvom životu u Hrvatskoj", rekao je povjesničar Ante Nazor.

Nitko nije odobrio Oluju

Nakon fijaska Z-4 otvoren je politički prostor za oslobađanje Hrvatske. Nakon uspješnog Bljeska počele su pripreme za Oluju. Operacijom Ljeto '95. Knin je stavljen u poluokruženje, no ipak zeleno svjetlo za veliku ratnu operaciju Hrvatska javno nije dobila.

"Prepiska koju je Tuđman imao s predsjednikom Amerike, s njemačkim kancelarom, s predsjednikom Francuske pokazuje da nitko nije odobrio operaciju, čak na Brijunima je predsjedniku Tuđmanu Galbraight vrlo jasno poručio - ako krenete u tu operaciju, ne zaboravite da ćete biti sami u tome", rekao je Nazor.

Na famoznom brijunskom sastanku dogovoreno je da akcija mora biti brza. Posao je trebalo obaviti blitzkriegom zbog pritiska međunarodne javnosti.

"Svi su željeli da to bude brzo prvo da bi se spriječili oni koji su nas htjeli zaustaviti, a takvih je bilo, Vijeće sigurnosti je reagiralo, ali nakon što mi vojno sve odradili. Drugo da se izbjegne stradanje civila", rekao je Žužul.

Dan prije početka Oluje u Ženevi su pobunjeni Srbi opet odbili mirni kraj sukoba, a Tuđman više nije želio čekati. "I to je bio kraj i poduzela se Oluja. Dakle opet im se dala šansa", rekla je Škare Ožbolt.

Operacija koja se dugo pripremala mogla je početi. Iako su pobunjenici i dalje imali respektabilnu vojsku nitko nije sumnjao u pobjedu.

"Taj zanos teško je opisati, taj motiv. Ljudi koji su od 1991. godine ratovali, čekali su taj trenutak kao nešto najvažnije u životu", rekao je Nazor.

"Mislim daje vladala jedna atmosfera već pobjednička. Ne baš tolika da bi rekli za dva dana će se završiti, ali da ćemo biti pobjednici nitko nije sumnjao", rekao je Žužul.

Trenutak ulaska u kraljevski grad i dolaska predsjednika na kninsku tvrđavu pamte generacije, no prije same Oluje Hrvatska je gurana u posve drugi smjer. Srećom, Z-4 plan je propao. U suprotnom na jarbolu bi se možda vijorila neka druga zastava.