Irena Hrstić u Direktu 'zaprijetila' liječnicima: 'Ako ne bude učinka, mogu vas zabraniti'

Obiteljskog liječnika dobit ćete na telefon nikad pa ni tad. A sad još kreću i godišnji pa morate dešifrirati one rebuse kad-tko uopće radi, tko koga mijenja - zagonetkama nikad kraja. Uz sve to danas su iz liječničke komore upozorili: "Pogriješili smo što smo forsirali liječnike da rade u domovima zdravlja jer tamo su primanja niža". Kad oni kažu "pogriješili smo" misle da je pogriješila država. Dodaju i da nam nedostaje 284 obiteljska liječnika, 105 ginekologa i 107 pedijatara. Pokušaji privlačenja nisu uvijek baš uspješni. Zato je gošća Direkta ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Gradovi nude poticaje da im dođu doktori, ali nitko im ne dolazi. Kako to riješiti?

Prema recentnom istraživanju i prema atlasu kojeg vodi Hrvatska liječnička komora, činjenica da je nedostatan broj liječnika na razini primarne zdravstvene zaštite. A ono što je interesantno da određene lokalne zajednice pokušavaju kroz mjere privlačenja. To samo dokazuje koliko je to kompleksan problem. Svaki kompleksan problem treba imati rješenje. Ono što je spomenuto da to godinama postoji i kroz moje praćenje kroz rukovođenje u bolničkom zdravstvenom sustavu i sada na poziciji Ministarstva zdravstva, primijetila sam jednu pojavnost koja nije samo za Hrvatsku specifična, je to da su se i generacije promijenile. Znači ono što sam ja bila prije 30 godina, kad sam ulazila u sustav rada, nije jednako kao i danas. Današnje generacije drugačije gledaju na ono što njima treba.

Ok, generacije su se mijenjale, ali kako problem riješiti?

Problem se mora riješiti zajedno. Kad govorim zajedno mislim na Ministarstvo zdravstva i lokalnu zajednicu. Ja sam, razgovarajući s liječnicima obiteljske medicine, postavila ciljano pitanje radne skupine u Ministarstvu zdravstva. Hoćemo li mi uspjeti motivirati današnju generaciju za primarnu pedijatriju, primarnu ginekologiju. Odgovor za liječnike obiteljske medicine još se može naći. Za specijalistiku, nešto malo manje. Ono što je važno, dakle moj zadatak i našeg resora da nađemo rješenje. Mislim da je rješenje u tome da kroz primarnu pedijatriju i primarnu ginekologiju, da ćemo se morati koristiti s liječnicima iz bolničkog zdravstvenog sustava.

Ali liječnik u bolnici je više plaćen. Kako ćete ga povući da bude obiteljski?

Kad se pozivamo na anketu koju je radila liječnička komora i sama liječnička komora će vam reći da kroz niz istraživanja koje su oni radili, govorilo se da treba poboljšati primanja. Primanja smo povećali. Nikad veća primanja nisu bila nego prošle godine. Znači, očito nije ni to dosta. Što se tiče uvjeta, pitanje hoće li mijenjanje infrastrukture pomoći. Na jednu stvar često zaboravimo - da se moramo i mi kao pacijenti mijenjati. Znači, u cijeloj priči nema Google doktora, nego ima doktora koji je licenciran za biti doktor, da trebamo o svom zdravlju misliti unaprijed, a ne kada je kasno. Znači, rekli smo kompleksan problem, nužna su i kompleksna rješenja.

Koliko je kompleksan problem dualnog rada?

Kompleksan utoliko što morate više faktora uzeti u obzir. Dugo postoji, kao i svaki problem u hrvatskom zdravstvu, ali smo namjerili se riješiti probleme. Vidim da me ubrzavate. Imamo formulu. Ja vjerujem da možemo riješiti kroz transparentnost i dualnost.

Nisam vas ubrzavao da odgovorite, nego sam sam htio pitati vezano za tih 60 dana koji je taj limit. Znači, doktor ne smije imati listu čekanja dulje od 60 dana. Tko će to kontrolirati i tko će kontrolirati one koji to kontroliraju?

Dakle, jasno ste rekli odgovor o tome. Odgovor je u hijerarhiji kontrole, a alat de facto imamo. Dakle, alati postoje, samo ih treba primijeniti. Da li se mogu liste čekanja kontrolirati? Mogu. Svaki ravnatelj ima u vidu listu čekanja za vlastitu bolnicu i Ministarstvo zdravstva uvid u listu čekanja u cijeloj Hrvatskoj. Može i ministar kontrolirati ravnatelje da li ravnatelji kontroliraju one koji traže suglasnost za rad u dvojnom radu, odnosno kod privatnika. Ono što je važno, spomenuli ste 60 dana. U cijeloj priči lista čekanja se ne može riješiti isključivo kontrolom dualnog rada, nego treba se riješiti indikacijskim područjem. Znači, opet govorimo da rješenje leži u objedinjavanju sustava liječnik pacijent.

Ako, recimo, imamo 1800 liječnika koji ima tu dopusnicu za raditi i privatno danas, koliko je teško vidjeti - tih 1800 imaju sad te liste čekanja i večeras, samo ih križati s liste. 

Pa nekako vam to tako izgleda. Ne možete u ovom trenutku to napraviti ako Pravilnik nije usvojen ako nemate nekakav, rekla bih zakonski pravni, normativ i križaljku za to napraviti. Kada ona bude bila dostupna, moći će se revidirati, a opet ću reći - Znači mi govorimo o dopusnicama 1800 ljudi ima 9000 liječnika u Republici Hrvatskoj. Znači, nije to da 100 posto liječnika radi o dvojnom radu. Ono što je jako važno u tom pravilniku za dvojni rad da mi budemo sigurni da su resursi koji postoje u zdravstvu u javnom zdravstvenom sustavu apsolutno iskorišteni. Znači da se ne desi da imate 50 posto iskoristivost kako ljudi, kako opreme i da dajete da imate umjetno stvorenu listu čekanja.

Slovenci kažu da će se sustav raspasti...

Da. U Sloveniji su krenuli s tom drastičnom mjerom s apsolutnom zabranom, a vidite da ta apsolutna zabrana već više mjeseci, oni o tome pričaju. Još uvijek nije implementirano. Ono što se meni čini da mi moramo krenuti s transparentnosti i s kontrolom. U ovom trenutku mi se čini da je puno rekla bih bolje krenuti s puno boljom kontrolom, s jasnim pravilima, transparentnosti, a ako ovaj sustav ne bude funkcionirao - zabraniti je najlakše.

Znači, to je neka direktna prijetnja. Ako ne budete slijedili nova pravila, 'ja vas mogu sve zabraniti'?

Ne, ako ne budemo slijedili, nego ako se ne bude postigao učinak, a procijenimo da se apsolutnom zabranom može postići učinak, apsolutno se može kroz drugi čin to napraviti. Dakle, ono što moram naglasiti je da je stvarno primarni interes - sustav postaviti jasnim, transparentnim. Ono što je najvažnije jednako primjenjiv za bilo koga u zdravstvenom sustavu, a ključ svega je stvarno da pacijent ima dostupnu zdravstvenu uslugu i uvijek ću naglašavati da je sigurno u fokusu pacijenta, ali ne samo pacijentova potreba, nego i pacijentove odgovornosti.

Kada ste preuzeli dužnost prije 192 dana od vašeg prethodnika koji je otišao u onim okolnostima čuli smo te najave i premijera i vas da će se sada srediti temeljita revizija svih javnih nabava. Što ste dosad utvrdili?

Prvi javni zadaci su bili Pravilnik o odvojenom radu i revizija javne nabave. To je odrađeno. Nisu to jednostavni procesi. Svi oni koji su pratili izradu pravilnika shvatili su da to nije samo staviti na papir, nego treba biti dovoljno transparentan i jasan. A kada govorimo o javnoj nabavi, dakle, napravljena je i revizija javne nabave iz onih zadataka preko sto tisuća eura samih procesa koji su provođeni pod urgentno, odnosno hitnim zahtjevima. I sad objedinjavamo rezultate to će prezentirati samo javnosti

Evo mi smo javnost. Ne možete sad prezentirati?

Mi nismo istražno tijelo ono što je i ako postoji išta što treba napraviti postoje istražna tijela koja su apsolutno slobodna napraviti do u detalje, ja ću dati analizu i podatke do kojih sam ja osobno došla 

Moram vas pitati  od svih koje ste kontrolirali nema ništa sporno ako sam dobro shvatio.

Ne, ništa što je visoko uočljivo i u analizi koju sam ja napravila. 

Što sad? Proslijedit ćete DORH-u, pa nek se onda još oni možda igraju.

Moj sljedeći korak apsolutno ne da neću otkriti, nego nema potrebe jer nije vrijeme i mjesto za analizu kompletne analize javnih nabava koje sam ja napravila za prošlu godinu. Ako ćete se sjetiti, ne znam koliko ste pratili za 2023. godinu je Državni ured za reviziju napravio analizu nabave. Dakle, iako postoji neka velika fama i znam da nije samo fama, nego postoje određene činjenice zbog koje javnost to stvarno misli, ali ja bih ipak gledala javni zdravstveni sustav kao primarno nekorumpirani sustav. Sve one detalje koje postoje treba procesuirati, one koje treba procesuirati. Nekako malo širi odgovor na vaše pitanje. Da, onom analizom koju sam ja napravila nisam našla nikakve veća odstupanja od onoga što zakon dozvoljava.

Za kraj, samo moram vas pitati osjećate li pritisak?

Od koga od javnosti medija - ne.

Od doktorskih lobija?

Svi znamo da je zdravstveni sustav izuzetno kompleksan. Vi ste u nekoliko navrata kroz svoja pitanja to rekli. Dakle, ono što moja osobna želja i ljudi koji rade u Ministarstvu zdravstva, mi stvarno želimo da sustav bude posložen, da bude transparentan.