Ovdje djeca ne znaju na sat s kazaljkama, provjerili smo kako je u Hrvatskoj

Vjerovali ili ne djeca u Norveškoj ne znaju na sat s kazaljkama. Zapinje li čitanje analognog sata i njihovim vršnjacima u Hrvatskoj?

Učenici pomalo izgubljeni u vremenu. Da ima onih koji ne znaju odrediti vrijeme na satu s kazaljkama u ovoj školi u Norveškoj otkrili su kad su učenicima zabranili mobitele.

"U početku je bilo smiješno, a onda je postalo tužno. Učitelji su im morali govoriti koliko je sati. U učionicama su ih ponovno učili računati vrijeme na analognom satu", rekao je ravnatelj Trond Botnen, ravnatelj škole u Bergenu.

Zabranjeni mobiteli

"U većini hrvatskih škola mobiteli su tijekom nastave ali i učeničkih odmora zabranjeni. Kako se određuje vrijeme na analognom satu učenici uče u nižim razredima osnovne škole.", Denis Žvorc, ravnatelj OŠ Petra Preradovića u Zagrebu.

U drugom razredu oni u svojim udžbenicima imaju fotografije analognog sata, učiteljica donese pokazni sat. U svim našim učionicama su analogni satovi kao i u holu.

S kazaljkama se neki snalaze bolje, a neki lošije. Učenici priznaju, lakše je pogledati na digitalni sat ili mobitel.

"Sada je 9 i 30. Učili smo to u školi, češće pogledam koliko je sati na mobitel jer mi se često ne da gledati na sat ali nije bilo teško naučiti", rekla je učenica petog razreda Eli.

DRAMA U ZADRU /

Učenica objavila listu učenika koje misli izbosti, roditelji u strahu

"Nekad se znam zbuniti, nije to često. Češće gledam na mobitel to mi je lakše i jednostavnije", rekla je učenica šestog razreda Piera.

Psiholog Božidar Nikša Tarabić kaže važno je znati zašto i kako djecu digitalnog doba učimo kako odrediti vrijeme na anlognom satu.

"Može se preko analognog sata pomoću kazaljki i brojki pokazivati određene pojmove iz matematike. Poanta nije da oni nauče na sat već da razviju one sposobnosti koje porizlaze iz sposobnosti čitanja analognog sata, a onda će tako naučiti i na analogni sat", rekao je psiholog Božidar Nikša Tarabić.

Zbog stalne izloženosti digitalnim tehnologijama u školama primjećuju izostanak i drugih vještina.

"Vidimo da je smanjena grafomotorika, učenici teže savladavaju pisanje i tiskanih i pisanih slova, zna se dogoditi da u knjizi prstićima žele povećati fotografije kao na mobitelu. To su te neke posljedice", smatra ravnatelj Žvorc.

Zato je kažu stručnjaci važno djecu naučiti kako koristiti digitalne tehnologije i tako umanjiti negativne posljedice.