
Tvrdili da neće, ali brojke i turisti govore drugačije: 'Bili ste jeftiniji od Njemačke, a sada...'
Restorani i hoteli skuplji su čak osam i pol posto u lipnju, a hrana gotovo šest. Podaci su to zbog koji je premijer upustio oštru poruku ugostiteljima i hotelijerima
U jednom riječkom hotelu gosti su noćenje s doručkom lani plaćali 108 eura, a sada 112.
"Mislim da je podizanje cijena u smještajnom djelu našem objektu minimalna i to je tek lagana korekcija. Za razliku od segmenta ugostiteljstva tu nismo dizali, ali osjeti se rast cijena artikala hrane i piće i vjerojatno ćemo u skorom razdoblju morati cijene prilagoditi tim povećanjima", objasnio je direktor hotela Andrej Kušeta.
Za sve, po običaju, krive ulazne troškove. Maslac je, tvrdi, u tri mjeseca skuplji 75 posto.
"S osam eura na 14 eura, to je ogledan primjer rasta cijena. Sama nabava je najveći uteg za sve grane gospodarstva", dodaje Kušeta.
Što je sve poskupjelo?
S druge strane, postoje i oni kod kojih je cjenik isti. Vlasnik jednog restorana u Rijeci nije ih mijenjao dvije godine, ali napominje, da su troškovi po gostu veći 25 posto.
"Onaj tko nije ugostitelj ne može to razumjeti, zbilja sve nam je poskupjelo i poskupljenje u ovom trenutku od 20 posto za svih to bi bilo realno, ali smatram da to naši turisti i gosti ne bi mogli podnijeti", poručuje vlasnik restorana Marin Gračanin.
Marin nije, ali drugi očito jesu. Premda su tvrdili kako će se uoči sezone suzdržati od dizanja cijena, brojke Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se to nije dogodilo.
Najviše su, u godinu dana, narasle cijene u restoranima i hotelima i to čak osam i pol posto. Hrana i bezalkoholna pića skuplji su gotovo šest posto, a nešto više od pet posto veće su cijene stanovanja, vode, električne energije, goriva, kao i usluga u zdravstvu.
Poslodavci se pravdaju da korekcija cijena nije moguća u kratkom razdoblju, a potrebno i je smanjiti porezno opterećenje.
"U narednom razdoblju mnoge zemlje trebaju biti svjesne da su značajno digle trošak rada, u godinu, dvije, koji je daleko iznad produktivnosti i to bi moglo u kombinaciji s carinama mogao biti toksičan koktel za daljnji rast cijena", poručuje glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
Poruka premijera
Ugostitelji i poduzetnici očito nisu poslušali premijera koji im je još u veljači poručio kako je ravnoteža cijena za goste jedan od ključnih elemenata kada biraju destinaciju. Poslušali ga nisu pa im je opet poslao poruku:
"Imaju i druge zemlje more, sunce, otoke, hotele, kampove, privatni smještaj, pa onda gosti danas u Europi, koji se njih 50 % odlučuju na temelju na cjenovnog kriterija gdje će putovati, a osim sezone bit će i dogodine, pa neka promisle dobro - što im je pametno", apelirao je premijer Andrej Plenković.
Slika koju gradimo godinama sada je na kušnji.
"Prije dvije godine Hrvatska je bila znatno jeftinija od Njemačke, a sada je na istoj razini", priznala je turistica Zara iz Njemačke.
Isto je primijetio i Maximus iz Litve: "Vidim da cijene prate inflaciju i polako rastu, ali u usporedbi s drugim regijama poput Španjolske, Hrvatska i dalje ostaje konkurentna".
Hrvatska tako ostaje u skupini zemalja eurozone s najvišom inflacijom na godišnjoj razini. Veću stopu u lipnju su imale samo Estonija i Slovačka.
















