Studenti i strani radnici u sličnoj su situaciji? Na razgovoru za posao pričaju jedno, a stvarnost je druga priča

Dok studenti muku muče sa završnim ispitima - njihovi vršnjaci na obali već zarađuju. Do sezonskog posla studentima je sve teže. 

''Posebno nama s mora koji se vraćamo dolje usred sedmog mjeseca, a tada već nema mjesta i nitko nas neće zaposliti'', rekao je Tino Lonza, student Sveučilišta u Zagrebu. 

Foto: Rtl Vijesti

''Nama je to zeznuto jer ne znamo hoćemo li završiti do rujna, hoćemo li imati jesenske rokove'', kaže Valentina Boršić, studentica Sveučilišta u Zagrebu. 

Nije samo u sezoni - niz je problema koji studentima otežavaju zapošljavanje

''Studenti i strani radnici su u sličnoj situaciji u smislu da ako nisi oprezan lako možeš studenta iskorištavati'', kaže Nikola Baraba, student Sveučilišta u Zagrebu. 

Foto: Rtl Vijesti

''Ima poslodavaca kod kojih piše da je radno vrijeme prilagođeno i onda kad im se javiš dođeš pričati na razgovor s njima totalno je drukčije'', rekla je Rebaka Komugović, studentica Sveučilišta u Zagrebu. 

Prema izračunu studentskog zbora, obveze na fakultetu u prosjeku studentu oduzmu oko 30 radnih sati tjedno. Pa predlažu poticanje fleksibilnog radnog vremena po uzoru na Skandinavce. 

BURNA RASPRAVA /

Hrvati se posvađali oko pitanja kad treba odseliti od roditelja: 'To je sebično'

''Sigurno bi bili manje ovisni o stranoj radnoj snazi što je sigurno dobro jer imamo bazen od 150 tisuća studenata u Hrvatskoj mladih energičnih i tek oko trećine radi!'', rekao je Gordan Kragić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. 

Ogroman bazen studenata koji ne rade. A mogli bi - jednostavnim mjerama

''Država može pomoći studentima u zapošljavanju rasterećenjem rada. To pomaže mladima u karijeri daljnjom integracijom na tržište rada. Na stopu zaposlenosti mladih treba obratiti pozornost jer je bitno niža od europskog prosjeka'', priča Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca. 

Foto: Rtl Vijesti

''Kao što Vlada potiče zapošljavanje pripravništvo nakon završetka studija, tako Vlada može sličnim poticajnim mjerama poticati zapošljavanje studenata koji su na diplomskom studiju, koji su pred završetkom studiranja i koji mogu raditi vrlo kvalitetno u poduzećima'', kaže Damir Novotny, ekonomski stručnjak. 

Minimalna studentska satnica od ove je godine povećana na  6 eura i 10 centi. Poslodavci za njih ne plaćaju poreze, a stručnjaci smatraju da bi se studente više trebalo usmjeravati prema budućoj profesiji, a ne da je zarada u prvom planu.

''Ako pogledamo studentski rad u razvijenim europskim zemljama, on je obvezna komponenta visokog obrazovanja'', dodaje Damir Novotny. 

Foto: Rtl Vijesti

I u Studentskom zboru pripremaju svoje prijedloge  koje će Ministarstvu predstaviti u rujnu.

''Da se u sklopu fakulteta stručna praksa omogući kao izborni predmet, da vi odete i radite negdje, stječete neko radno iskustvo opipljivo na radnom mjestu, a da vam za to fakultet kompenzira s 5 ects bodova'', kaže Gordan Kragić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. 

A sve kako oni koji u hrvatskom obrazovnom sustavu uče - prilike za primjenu tog znanja ne bi morali tražiti preko granice.