Oni stvaraju hranu budućnosti: Nevjerojatno što se sve uzgaja u laboratoriju u Poreču

U velikom vinogradu porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam raste 75 sorti vinove loze. Kako bi ispitali kvalitetu tla, djelatnici uzimaju uzorak.

Marica Vukmirović, voditeljica imanja otkriva kako: "Zemlja se vadi s 20 do 30 centimetara, na dubinu korijena se smatra prihvatljivim, ako su višegodišnje kulture ide se nešto dublje".

TRIK PROFESIONALACA /

Lisnato povrće ostat će svježe uz pomoć ove metode: 'Trajat će tjedan ili više'

Šalju se uzorci iz cijele Hrvatske

Tu crvenicu kao i uzorke koje ljudi šalju iz cijele Hrvatske, u laboratoriju za tlo, biljke i vodu analizira Zoran Užila.

Cilj je saznati plodnost zemlje: "Radimo glavne parametre kao što su dušik, fosfor, kalij, humus i ph tla, s pomoću kojih dobijemo jednu sliku tla na bazi koje mi izrađujemo jedan plan gnojidbe".

Tako korisnici za cijenu od 60 eura saznaju kada, koliko i s čime trebaju gnojiti kako bi površina na kojoj sade bila što plodnija. Ovaj Institut živa je banka brojnih biljnih vrsta.

"Neke sorte poput duranije ili hrvatice koje su bile potpuno iščezle, znači uopće ih više zadnjih 15, 20 godina nije bilo u uzgoju, polako su se one vratile, proizvođači su razmnožili pupove iz našeg nasada, posadili vinograde i sad ta vina već polako dolaze na tržište", pojašnjava Marijan Bubola, viši znanstveni suradnik na Institutu.

Osim što obnavlja, u slučaju katastrofe ova bi banka gena služila i za očuvanje domaće poljoprivredne proizvodnje. U jednom stakleniku rade pokus s jagodama koje rastu u vodi. Oslobođena virusa i zaštićena, tu raste i jedinstvena sorta ličkog krumpira brinjak koji nestaje.

"Sada je ove godine došao kod nas kako bi mi proizveli nešto veću količinu koja bi se onda kasnije dala proizvođačima sadnog materijala i kako bi konačno opet bila dostupna na tržištu", kaže znanstvena savjetnica Smiljana Goreta Ban.

MALE TAJNE /

Znate li zašto je voće i povrće na ulazu u trgovinu? 'Sve je pažljivo osmišljeno'

Zemljište veličine 65 nogometnih igrališta

Institut sva bogatstva koja imamo i jedemo, čuva i uzgaja na zemljištu veličine 65 nogometnih igrališta. Imaju čak 126 sorti češnjaka iz cijele zemlje. Beru ga, isuše i pa tekućinu analiziraju na uređajima kakve se viđa u američkim krimi serijama za otkrivanje ključnih dokaza.

Djelatnik laboratorija za fenotipizaciju, Nikola Major otkriva nam postupak: "Na temelju toga možemo reći njegov sastav koji upućuje na kvalitetu, ali isto tako na mogućnosti s kojom se može prilagoditi eventualno na neke buduće klimatske promjene“.

Porečki institut sa 150 godina tradicije najstariji je u Hrvatskoj, ima 80 zaposlenika koji čuvaju vrijedne kolekcije, desetak vrsta maslina, 50 vrsta raštike, 100 vrsta lješnjaka, na desetke vrsta slanutka i graha.

"Svakako uloga Instituta, osim očuvanje biljnih gena je i razvoj novih tehnologija koje zasigurno trebaju doprinijeti proizvodnji hrane, modernizaciji proizvodnje hrane u cilju da Hrvatska bude samodostatna što je svakako strateški cilj", zaključuje ravnatelj Dean Ban.

Čuvaju postojeće, stvaraju nove sorte, a nedavno su dokazali kako je Hrvatska najnezagađenija zemlja pesticidima. Dakle, onoga što je naše nema puno, ali bar je zdravo.