Onečišćenje zraka povezano je s lošijim mentalnim zdravljem: Povećava se rizik od potrebe za liječenjem za 32 posto

Izloženost onečišćenju zraka povezana je s lošijim mentalnim zdravljem i pogoršanjem mentalnih bolesti, prema novom istraživanju.

Istraživanje, koje je obuhvatilo 13.000 ljudi u Londonu, otkrilo je da je samo kratka izloženost dušikovom dioksidu dovela do povećanja rizika od potrebe za liječenjem za 32 posto i povećala rizik prijema u bolnicu za 18 posto.

Znanstvenici kažu kako se navedeni rezultati mogu poopćiti na većinu gradova u razvijenim zemljama, a smanjenje zagađenja zraka moglo bi koristiti milijunima ljudi, piše The Guardian. 

"Poboljšanje zraka je lako i relativno brzo ostvarivo i znamo da postoje intervencije koje se mogu koristiti, poput proširenja zona niske emisije. Intervencije u poboljšanju mentalnog zdravlja se događaju na individualnoj razini i zapravo su prilično teške", rekla je Joanne Newbury sa Sveučilišta Bristol, koja je dio tima znanstvenika. 

Studija je koristila učestalost prijema u bolnicu ili posjete liječnicima. Znanstvenici su izračunali da bi minimalno smanjenje samo jednog zagađivača moglo uvelike utjecati i zdravstvenom sustavu uštedjeti desetke milijuna godišnje.

"Razine zagađenja zraka u Londonu pale su posljednjih godina, ali i dalej nisu na  sigurnim razinama", rekao je Ioannis Bakolis, voditelj istraživanja. 

Povezanost je 'biološki uvjerljiva'

Nova studija, objavljena u British Journal of Psychiatry, pratila je pacijente u južnom Londonu od njihovog prvog kontakta sa službama za mentalno zdravlje i koristila procjene onečišćenja zraka u njihovim domovima.

Prosječne tromjesečne razine NO2 u istraživanom području varirale su između 18 i 96 mikrograma po kubičnom metru (µg/m³). Znanstvenici su otkrili da su osobe izložene 15 μg/m³ višim razinama zagađenja imale 18 posto veći rizik od prijema u bolnicu i 32 posto veći rizik da će im trebati ambulantno liječenje nakon godinu dana.

Veza je bila najjača za NO2, koji se u velikoj mjeri ispušta iz dizelskih vozila, ali je također bio značajan za onečišćenje malih čestica, koje nastaje sagorijevanjem svih fosilnih goriva. Razine malih čestica varirale su od 9 do 25 µg/m³, a povećana izloženost od 3 jedinice povećala je rizik od prijema u bolnicu za 11 posto, a rizik od ambulantnog liječenja za 7 posto.

Znanstvenici su ponovno procijenili podatke o pacijentima sedam godina nakon prvog tretmana i otkrili da je veza sa zagađenjem zraka još uvijek očita. 

"Utvrđivanje promjenjivih čimbenika rizika za ozbiljnost bolesti i recidiv moglo bi pomoći u nastojanjima rane intervencije i smanjiti ljudsku patnju i visoke ekonomske troškove uzrokovane dugotrajnim kroničnim mentalnim bolestima", rekli su istraživači.

Studija nije osmišljena kako bi dokazala uzročnu vezu između onečišćenja zraka i ozbiljnosti mentalnih bolesti - što zahtijeva težak eksperimentalni rad. No, veza je "biološki uvjerljiva", rekli su znanstvenici, budući da je poznato da zagađivači zraka imaju snažna upalna svojstva, a vjeruje se da je upala faktor u psihotičnim poremećajima i poremećajima raspoloženja.

Nedavna istraživanja pokazala su da su mali porasti zagađenja zraka povezani sa značajnim porastom depresije i anksioznosti. Zagađeni zrak je povezan i s povećanim brojem samoubojstava i ukazao da odrastanje na zagađenim mjestima povećava rizik od mentalnih poremećaja.

Otkriveno je da zagađenje zraka uzrokuje smanjenje inteligencije te je  povezano i s demencijom. Globalni pregled zagađivanja u 2019. godini pokazao je da nečist može oštetiti svaki organ u ljudskom tijelu.