Matošu hrvatski u školi baš i nije išao. Kakav je bio diktat iz hrvatskog 1874.? Bili smo na izložbi hrvatskog jezika

Koje su bile teme učeničkih zadaća prije 150 godina iz hrvatskog jezika, kako su izgledali diktati, a kako udžbenici, što je mučilo đake i učitelje? Bili smo na Izložbi hrvatskog jezika. 

"Teme su različite, neke bi i vama i meni bile poznate i danas su prisutne u školama, a neke bi bile potpuno neprihvatljive recimo teme kako me otac jednom istukao, kako smo se potukli", rekla je autorica izložbe Ana Ćavar. 

Izložba Predmet: Hrvatski, prati kako se i iz čega učio taj nastavni predmet, kako se mijenjao, ali i što je ostalo isto tijekom proteklih stotinu i 50 godina.

"Jedna zanimljiva stvar je ta da smo već u posljednjim desetljećima 19. stoljeća javljaju teme koje muče i nas, jesu li učenici preopterećeni, treba li povezivati različite predmete, što više praktične nastave i što manje štrebanja", rekla je autorica izložbe Lahorka Plejić Poje. 

1874. hrvatski jezik postao je predmet u školama, a njegov naziv se mnogo puta mijenjao.

"Povijest hrvatskog kao nastavnog jezika je zapravo povijest društva, preklapa se i s političkom poviješću", kaže Plejić Poje. 

Posjetitelji na izložbi mogu pokušati pisati krasopis guščjim perom. Vidjeti originalne ilustracije iz poznatih romana poput "Koko i duhovi" Ivana Kušana ili "Družbe Pere Kvržice" Mate Lovraka, a i doznati manje poznate detalje o velikanima hrvatske književnosti.

"O Matošu znamo da mu hrvatski baš u školi nije išao što je pokazatelj da ocjene nekad i ne znače puno, pao je hrvatski u srednjoj školi", ispričala je Ćavar. 

Nepoznato i zanimljivo o najzastupljenijem predmetu u školama možete doznati iduća dva mjeseca koliko je izložba i otvorena.