Istraživanja pokazala: Četverodnevni radni tjedan ima brojne prednosti, evo koje

Prema recentnoj anketi, gotovo 70% građana Ujedinjenog Kraljevstva želi poduzimanje hitnih mjera s obzirom na klimatsku krizu. Mnogi politički vođe slušaju. Tako je Teresa May, u jednoj od svojih posljednjih odluka dok je bila na vlasti, postavila za cilj postizanje nula posto emisije ugljika u atmosferu do 2050. godine. Iako je to moguće postići i znatno prije, njezina odluka je korak u pravom smjeru, piše The Guardian.

Međutim, da bi se postigla ekološki održivija ekonomija, promjena mišljenja nije dovoljna – potrebna je promjena ponašanja. Izbjegavanje korištenja plastičnih slamki i nepotrebnog bacanja hrane svakako će pomoći, ali za veće promjene potrebni su veći koraci.

Jedan primjer takve promjene u ponašanju jest četverodnevni radni tjedan.

Na temelju rezultata iz nekoliko studija, utvrđeo je kako je manje rada dobro za okoliš. Kada bismo proveli 10% manje vremena na poslu, naš ugljikov otisak smanjio bi se za 14,6 posto. Kada bismo radne sate skratili za 25%, odnosno za malo više od jednog dana u tjednu, ugljikov otisak smanjio bi se još više - do 36,6 posto.

Prema tome, potpuna reorganizacija radnog tjedna, iz ekološke perspektive, ima više smisla nego povećani broj dana godišnjeg odmora. Rezultat bi bila smanjena proizvodnja dobara i usluga potrebnih tijekom petodnevnog radnog tjedna: manje kompjutera koji gore po uredima i manje vozila u prometu. Također, ljudi bi se manje  oslanjali na usluge koje štede vrijeme, ali štete okolišu, na primjer, dostava hrane motorom, u plastičnoj ambalaži.

Naravno, postoji i druga mogućnost, i to negativna. Ljudi bi novostečeno slobodno vrijeme mogli iskoristiti upravo na načine koji su štetni za okoliš. Doduše, ima dokaza kako pojedinci u sklopu slobodnog vremena gravitiraju upravo prema manje štetnim aktivnostima. Na primjer, kada je u Francuskoj 2000. implementiran radni tjedan od 35 sati, ljudi su vrijeme uglavnom provodili s obitelji ili na sportskim i kulturnim događajima.

Stoga je uz promjenu radnog vremena potrebno osigurati aktivnosti koje su u isto vrijeme zabavne, ali ne štete okolišu. U to se ubrajaju parkovi, knjižnice, biciklističke staze, sportska igrališta i slično.

Mnogi bi rado živjeli u sustavu s trodnevnim vikendom. U Ujedinjenom Kraljevstvu čak 74 posto građana. Eksperimenti provedeni još 1970-ih godina pokazali su kako je zadovoljstvo zaposlenika poslom u takvom modelu puno veće. Uz to, takav model bi potencijalno omogućio ženama veći pristup radnom polju te smanjio nejednakosti između onih koji rade previše i onih koji rade premalo. Usto, time bi se povećala produktivnost mnogih kompanija i organizacija, piše The Guardian.

Promjena ovog tipa ima potencijal postati promjena dvostruke dobiti: više slobodnog vremena i manje onečišćenja okoliša.