Stručnjaci razbili mit o mjestu prvog Isusovog čuda: Evo gdje je zapravo voda postala vino

Arheolozi vjeruju da su napokon otkrili autentičnu lokaciju na kojoj je, prema Bibliji, Isus pretvorio vodu u vino. Jedno od najpoznatijih čuda u povijesti kršćanstva, pretvaranje vode u vino na svadbi u Kani Galilejskoj, stoljećima je bilo povezano s mjestom Kafr Kanna, nekoliko kilometara sjeveroistočno od Nazareta. Međutim, nova arheološka istraživanja sugeriraju da bi stvarna biblijska Kana mogla biti negdje sasvim drugdje, piše Daily Mail.

Prema istraživanju koje prenosi britanski list, skupina arheologa vjeruje da je stvarna lokacija čuda selo Khirbet Qana, ruševni lokalitet udaljen osam milja (oko 13 kilometara) sjeverozapadno od Nazareta.

Prema Evanđelju po Ivanu, Isus je svoje prvo čudo izveo upravo na svadbi u Kani. Kada su mladencima ponestale zalihe vina, Isus je na nagovor svoje majke Marije šest kamenih posuda s vodom, koje su služile za obredno pranje, pretvorio u vino najviše kvalitete. Zanimljivo je da Biblija o samoj Kani ne otkriva mnogo, osim da se tamo dogodilo čudo i da je Isus tamo boravio još barem jednom. Stoga su arheolozi tragali za židovskim selom u Galileji koje je bilo dovoljno blizu Nazaretu i dovoljno razvijeno da bi moglo odgovarati tim opisima.

BOMBASTIČNO ISTRAŽIVANJE /

Stručnjak sablaznio: 'Znam gdje je skriveno tijelo Isusa Krista'

Kafr Kanna – turistički simbol ili povijesna pogreška?

Današnji hodočasnici masovno posjećuju mjesto Kafr Kanna, gdje se nalazi Crkva vjenčanja, koja navodno čuva originalne kamene posude korištene u čudu. No, neki znanstvenici tvrde da je status Kafr Kanne više rezultat srednjovjekovne praktičnosti nego povijesne istine.

Dr. James Tabor, biblijski znanstvenik i arheolog sa Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, smatra da su srednjovjekovni hodočasnici jednostavno birali lakše dostupno mjesto. "Da bi se došlo do Khirbet Qane, morate se popeti uz strmo brdo, što je u vrućinama Bliskog istoka bilo gotovo nemoguće. Kafr Kanna je bila mnogo pristupačnija opcija", izjavio je Tabor.

Štoviše, dosad nije pronađen nijedan dokaz o postojanju židovskog naselja u Kafr Kanni iz vremena Rimskog Carstva, što dodatno umanjuje vjerojatnost da je riječ o pravoj Kani iz Evanđelja.

POVODOM USKRSA /

Vjernici se okupili na Kristovom grobu u Jeruzalemu: Prizor ostavlja bez daha

Khirbet Qana – dokazi u kamenju i podzemlju

Od 1998. godine, tim arheologa pod vodstvom pokojnog profesora Douglasa Edwardsa, a kasnije dr. Toma McCollougha, istražuje lokalitet Khirbet Qana. Nalazi su izuzetno zanimljivi: lokalitet je bio naseljen od 323. pr. Kr. do 324. g. poslije Kr. i jasno pokazuje znakove židovske prisutnosti — uključujući sinagogu iz rimskog razdoblja, šest novčića iz vremena židovske makabejske pobune te više ritualnih kupališta (miqva'ot).

Ali ono što je posebno intrigantno jest sustav podzemnih špilja u kojima su pronađeni kršćanski bogomoljski prostori iz razdoblja između 4. i 13. stoljeća. Jedna od špilja čak sadrži grafite s križevima, imenima hodočasnika i natpisima poput "Gospodine Isuse".

Najveće iznenađenje bila je oltarna konstrukcija izrađena od poklopca sarkofaga, iznad koje se nalazila polica s dvije velike kamene posude. Arheolozi vjeruju da su rani kršćani ove posude smatrali upravo onima u kojima je Isus načinio vino. "Postojalo je prostora za još četiri posude. Ukupno bi ih bilo šest, baš kao što piše u Evanđelju. Sve to snažno sugerira da je Khirbet Qana bila smatrana pravom Kanom još od najranijih vremena", napisao je dr. McCollough u časopisu Biblical Archaeology Review. Dr. Tabor vjeruje da Kana nije bila samo mjesto čuda, nego možda i svojevrsno "sjedište" rane Isusove zajednice. U najranijem sloju teksta iz Evanđelja po Ivanu, tzv. "signalnom izvoru", postoje naznake da je Kana mogla biti Isusovo utočište ili mjesto od osobne važnosti.

Prisutnost njegove majke Marije na svadbi i njezina uloga u organizaciji događaja može upućivati na to da se radilo o obiteljskoj svečanosti, možda čak o svadbi jednog od Isusove četvorice braće.

KAKO ĆE MIJENJATI CRKVU? /

Franjo isusovac, Lav XIV. augustinac: Pater Perica objasnio u čemu su slični, a u čemu različiti

Kakvo je bilo vino u Isusovo vrijeme?

Znanstvenici se sve više zanimaju i za pitanje: kakvo je vino tada bilo? Prema dr. Paulini Komar, arheologinji s Varšavskog sveučilišta i stručnjakinji za rimska vina, vino iz Isusova vremena znatno se razlikovalo od današnjih. Rimljani su vino proizvodili u glinenim amforama zakopanim u zemlju, što je davalo okus zrelog voća, orašastih nota i arome slične modernom šeriju. Alkoholni sadržaj bio je viši, često 15 do 16 posto.

Dr. Komar objašnjava da se vino često začinjavalo začinima poput papra, ruže, pelina i timijana, kako bi se prikrila loša kvaliteta ili oksidacija. Jedno od posljednjih pića koje je Isus vjerojatno okusio bila je posca, vino na rubu kvarenja pomiješano sa slanom vodom, piće siromašnih i rimskih vojnika.

Prema Evanđelju po Ivanu, zbog Isusovog pretvaranja vode u vino, gosti na svadbi bili su puni riječi hvale za domaćina. Tako su mu govorili: "Svatko prvo posluži dobro vino, a kad se gosti ponapiju, tada ono lošije; a ti si sačuvao najbolje za kraj".

POGLEDAJTE VIDEO: Amerikanac iz Chicaga osvojio Vatikan: Matematičar koji voli jahanje i govori pet jezika