
'Za Hrvatsku osvajanje medalje u skijanju nije otići na plac': Otkrio i što se stvarno dogodilo na Sljemenu; 'Žao mi je organizatora'

Završile su Zimske olimpijske igre u Pekingu. Olimpijski plamen ponovno će gorjeti 26. srpnja 2024. godine u podnožju
Rekordna Norveška
Osvojili su Norvežanki i Norvežanke čak 16 zlatnih medalja, 8 srebrnih i 13 brončanih. Nijedna nacija, naime, dosad nije osvojila toliko na Zimskim igrama, a prethodni rekord bio je 14 zlatnih medalja, što je uspjelo Norveškoj i Njemačkoj 2018. i Kanadi u Vancouveru 2010...
Njemačka je u Pekingu osvojila dvije zlatne medalje manje nego 2018., ali su ipak drugi, dok je domaćin Kina s devet zlata i ukupno 15 odličja na trećem mjestu. Amerikanci su osvojili osam zlata, kao i Švedska i Nizozemska, dok je Rusija deveta sa šest zlata. Austrija se ukupno smjestila na 7. mjestu s ukupno osvojenih 18 medalja (7 zlatnih, 7 srebrnih i 4 brončane). Švicarska je završila nastup kao 8. u poretku s istim brojem osvojenih zlata kao i Austrija, ali s ukupno 4 medalje manje.
Hrvatska bez medalje
Ukupno je 29 zemalja osvajalo odličja u Pekingu. Nažalost, Hrvatska nije uspjela osvojiti niti jednu medalju, te se tako nije uspjela probiti na listu osvajača medalja na ZOI-ju 2022. Uspjeh ili neuspjeh, debakl, realnost ili samo prevelika očekivanja, upitali smo najboljeg hrvatskog skijaša svih vremena, legendarnog Ivicu Kostelića (42).
"Mogu komentirati svoje skijaše jedino. A ono, nismo se proslavili, ali nismo se ni osramotili. Nigdje nije zapelo, morate znati da mi imamo male generacije i onda velike rupe. Imamo jako malu ljudi koji se s time bave. I to je to. Jasno je da će u jednom takvom odnosu snaga, biti onda i neka
"Ovo što govorite o medaljama, za Hrvatsku osvajanje medalja u skijanju, nije baš kao otići na plac. Mi smo imali tu jednog potencijalnog osvajača medalje (Filip Zubčić,
'Nije ovo kiks'
Svi smo nekako naviknuli da budemo konkurentniji za medalje na Zimskim olimpijskim igrama odnosno velikim natjecanjima, naravno najviše zbog Janice i Ivice Kostelića. No, kad se Ivici kaže kako je neosvajanje medalje na
"Ma ne, ovo uopće nije nikakav kiks, kakav kiks?! Treba pogledati, ne znam da li oni shvaćaju, ne znam da li se u ovom mogućem slučaju uopće i radi o onima koji prate skijanje. Ne, ovo nije nikakav kiks. I sami vidite kakva je sezona. Ja sam savjetnik u hrvatskoj skijaškoj reprezentaciji, prisutan sam na utrkama Svjetskog kupa. Situacija je normalna, Svjetski kup se održao prošle godine cijeli, kao i ove, bez nekakvih zastoja, usprkos koroni".
Šteta što je Svjetski kup na Sljemenu za muškarce početkom ove godine ispao onako kako je ispao. Ni ponovljeni pokušaj nije uspio, te je na kraju zbog loših uvjeta na stazi bio otkazan...
'Žao mi je zbog organizatora na Sljemenu, splet okolnosti je išao protiv njih'
Inače, na Sljemenu je toga dana vladala prava zimska idila, crveni spust je bio spreman, prema organizatoru držalo se plana, činilo se da će Sljeme dobiti svog 13. Snježnog kralja, kako će se skijaški spektakl održati. Utrka je bila krenula, 19 skijaša se spustilo do cilja, ali nekoliko puta staza se popravljala. Organizatori su vijećali i iz FIS-a su kazali: "Bilo je dosta".
Organizatori su napravili sve što su mogli, držali se plana, prognoza je funkcionirala doslovno u minutu, ali FIS je donio odluku da se na stazu opet doda voda i sol. Vedran Pavlek je tada bio kazao kako je ta FIS-ova odluka pogrešna. Staza je već, naime, bila izmučena, tri dana se
"Nije me to jako pogodilo, jedino je šteta velika, zbog organizatora mi je bilo žao, koji su uložili toliko truda u to da se utrka održi. Splet okolnosti je jednostavno išao protiv njih i žao mi je onih koji su se trudili oko toga".
'Kontakt između organizatora i FIS-a nije bio odgovarajući'
Ivica Kostelić nam ističe jedan bitan detalj:
"Direktor utrke FIS-a je premjestio neka vrata koja su se kasnije raspala i taj nekakav kontakt između FIS-a i organizatora nije bio odgovarajući. Jer, često FIS ne sluša organizatore i radi po svome. Na kraju, normalno, organizatori snose posljedice tih kritika".
Ivica Kostelić oduševio je zajedno sa francuskim partnerom Callisteom Antoineom na jedrilici Croatia Full of Life transatlantske jedriličarske utrke dvojaca
Jedrenje
"Poslije skijanja sam se počeo baviti s tim
Ivica nam za kraj navodi kako svaki sport ima svojih zakonitosti, pa i ovaj...
"To je za čovjeka, barem što se tiče oceanskog jedrenja, sport izdržljivosti u kojem se treba dobro planirati, da bi se moglo živjeti, natjecati se izvan nekakvog dodira s civilizacijom i po nekoliko tjedana".
















