Voćarstvo /

Rezidba voćaka vrijeme i vrste

Neredovita rezidba postupno dovodi do premještanja rasta i rodnosti u vrhove i obod krošnje, dok niži dijelovi voćaka odumiru, pa je vrlo važna rezidba voćaka i vrijeme rezidbe

VOYO logo
VOYO logo

Ovisno o vremenu kada se rezidba voćaka obavlja, razlikuju se dvije vrste rezidbe.  Prva rezidba voćaka je zimska rezidba ili rezidba „u suho“ koja se obavlja u vrijeme mirovanja vegetacije. 

Rezidba voćaka može se provoditi od jeseni do proljeća u vrijeme neposredno pred bubrenje pupova.  U praksi se rezidba voćaka ipak najčešće obavlja u rano proljeće kada prođu jake zimske hladnoće jer su voćke nakon rezidbe jako osjetljive na smrzavanje u to vrijeme. 

Rezidbu voćaka treba obavljati redovito i u isto vrijeme svake godine jer najpovoljnije djeluje na porast i razvitak mladica i površine lista. 

Vrijeme da se obavi druga rezidba voćaka je pak u vrijeme vegetacije i zove se ljetna rezidba ili rezidba „u zeleno“.  Zelenom rezidbom se popravljaju i dopunjuju učinci rezidbe u mirovanju. Također ova rezidba pojačava osvijetljenost krošnje kako bi se osigurala kvaliteta plodova i zametanje rodnih pupova  za sljedeću vegetaciju.  Zelena rezidba voćaka je obavezna mjera i obavlja se u više navrata.  Tako imamo vrijeme rezidbe voćaka na početku vegetacije tj. u fazi kada mladice narastu oko 15 cm , kada se obavlja pinciranje suvišnih mladica. A druga zelena rezidba voćaka obavlja se u vrijeme kada mladice završe vegetativni rast. Polovicom kolovoza može se obaviti još jedno prorjeđivanje suvišnih mladica koje su u međuvremenu izrasle ili ranije nisu odstranjene.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali