Proljetni ječam: što sve moramo znati?

Kada govorimo o cjelovitim žitaricama, proljetni  ječam uvjerljivo drži prvo mjesto. Odličan je izvor vlakana, antioksidansa, kalcija, željeza i ostalih važnih proteina koji pozitivno djeluju na zdravlje našeg organizma. Proljetni ječam je prava energetska bomba pa ga naročito konzumiraju sportaši kojima je potrebno što više energije. Lako se probavlja zbog čega uvelike pomaže uskidanju neželjenih kilograma.

Sjetva proljetnog ječma, posebno ozimih formi, mora započeti uz poštivanje optimalnog roka sjetve. Tako sjetvu proljetnog ječma treba kvalitetno pripremiti i obaviti je prvih dana poljskih radova. Površina zemljišta mora biti pripremljena za kvalitetnu sjetvu proljetnog ječma – krajem veljače ili početkom ožujka.  Poštivanje rokova i datuma je posebno važno zbog kraćeg svjetlosnog stadija kod ječma u odnosu na druge žitarice. Ječam brže prelazi prve etape organogeneze u odnosu na druga žita, od čega direktno ovisi i potencijal za prinos ječma.

Proljetni ječam ima skromnije zahtjeve od drugih žitarica, što se tiče vlage i topline, posebno u odnosu na pšenicu. Tako proljetni ječam klija na temperaturi od 1- 2ºC, a optimalna temperatura za razvoj je 15ºC.  Mlade biljke izdržavaju temperaturu od  –4 do -6ºC, a kada ojačaju i porastu (što nazivamo bokorenje) mogu da izdrže i -10 do -12۫°C. Ječam je osjetljiviji je na kisela zemljišta, posebno pivarski ječam.

Sjetva proljetnog ječma podrazumijeva i da zemlja bude plodna, zemljište strukturno, s optimalnom pH vrijednošću  od 6,5 do 7,2. Sjetva proljetnog ječma je ujedno i zalog dobrog uroda ječma.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!