Koje planinske biljke biljke poznajete?

Ako započinjemo priču o planinskim biljkama, onda je svakako moramo započeti pričom o Velebitu na kojeg, zbog njegovog posebnog položaja, utječu različite klime i geografska područja. To se pak ogleda u flori ili biljnom svijetu koji na njemu obitava. Na Velebitu žive biljke iz primorskog, kontinentalnog i planinskog biljnog svijeta. Vrste koje pripadaju nekom području nazivaju se flornim elementima. Među biljkama Sjevernog Velebita najčešće su planinske biljke.

Raspored vrsta planinskih biljaka u sjevernim krajevima i na vrhovima nastao je za razdoblja u kojima je velik dio Zemlje bio pokriven ledom. Tada su biljke hladnih područja izgubile svoj životni prostor i bile prisiljene povući se južnije, a kada se kasnije led počeo otapati, svim tim vrstama postalo je pretoplo, pa su se zadržale samo na vrhovima planina, gdje je klima nalik onoj sjevernoj odnosno polarnoj. 

Nakon povlačenja na planine, planinske su biljke postale izolirane, jer ih okružuje veliko područje za njih nepovoljnog, toplog staništa, a u toj izolaciji svaka se skupina biljaka razvijala neovisno pa su tako i nastale jedinstvene vrste i podvrste – endemi. Velebit je jedan od četiri hrvatska centra endemizma.

Neke zanimljive i zaštićene planinske biljke Nacionalnog parka Sjeverni Velebit su: Planinski stolisnik (Achillea clavenae)  Okruglasti kaćun (Traunsteinera globosa)  Ružičasti zmijak (Scorzonera purpurea subsp. rosea)  Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii)  Zimzelena medvjetka (Arctostaphylos uva-ursi)  Hajnaldova nevesika (Athamantha turbith subsp. haynaldii)  Valdštajnov zvončić (Campanula waldsteiniana)  Hrvatska gušarka (Cardaminopsis croatica)  Klinčić kamenjar (Dianthus petraeus subsp. petraeus)  Planinčica (Trollius europaeus), a o svakoj od ovih vrsta možemo napisati priču za sebe, što zasigurno i hoćemo.

Uz ove planinske biljke spomenuti ćemo još i travnjake tvrdače (Nardetum strictae), kojim planine obiluju, a koji se razvijaju se u vršnom pojasu, u zoni bukovih šuma i klekovine bora krivulja. Oni su jedini tip acidofilnih travnjaka na području sjevernog Velebita. Prepoznatljivi po gustim sastojinama dominantne trave tvrdače.  Uz nju tu je i crnkasta vlasulja (Festuca nigrescens), proljetni šaš (Carex caryophyllea), poljska bekica (Luzula campestris), petolist srčenjak (Potentilla erecta), polegla trozubica (Danthonia decumbens), planinska mirisavka (Anthoxanthum alpinum), obična rosulja (Agrostis capillaris), dvodomna bubica (Antennaria dioica), šumska smilika (Gnaphalium sylvaticum) i druge planinske biljke za koje možda niste čuli a svima nam znače vrlo mnogo. 

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!