Hrast lužnjak – hrast kao lijek

Kao stoljetno listopadno drvo hrast lužnjak naraste i do 40 metara visine,  a stablo može doseći promjer  do 3 m. Krošnja mu je široka, nepravilna i dobro razgranata.

Hrast doživi starost od nekoliko stotina godina, a neke vrste čak do tisuću.

Bez naročitog je mirisa, a okus mu je gorak i steže.

Kora mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem, a kasnije uzdužno ispuca. U starosti postaje debela (i do preko 10 cm), sivosmeđe boje i uzdužno ispucala.

Listovi su na dosta debelim, golim, poluokruglim, 2-10 mm dugim peteljkama.

Muški su cvjetovi u 2-5 cm dugim resama a ženski se javljaju pojedinačno ili u grupicama od 5. 

Hrast lužnjak cvate u travnju i svibnju.

Plod hrasta je žir - oko 1,5-5 cm dugačak, s površinskim uzdužnim prugama, svijetlosmeđ ili žućkast. Sazrijeva u rujnu i listopadu.

Razmnožavanje može biti sjemenom (spolno razmnožavanje) i vegetativno (bespolno razmnožavanje).

Hrast lužnjak voli duboka, glinovita ili pjeskovita, plodna i pretežno vlažna zemljišta.  Zastupljen je u čistim lužnjakovim šumama ili u mješovitim s grabom, poljskim jasenom i sl.  Rasprostranjen je u cijeloj Europi.

Drvo hrasta je tvrdo i dobro se obrađuje. Koristi se za različite svrhe: kao građevinsko drvo i unutrašnjem uređenju,a ondje se izrađuju različite  i vrlo kvalitetne i cijenjene bačve. Osim toga, ona je i jako dobro ogrjevno drvo.

Ranije se žir koristio za prehranu stoke.

U narodnom liječenju mladi hrastov list koristi se za liječenje tuberkuloze i za čišćenje krvi. Miješa se i s gospinom travom, koprivom, pelinom, stolisnikom itd. Hrastova kora je poznati narodni lijek za liječenje unutarnjih i vanjskih tegoba u obliku obloga ili za razna ispiranja.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!​​ ​