Prava istina iza omiljenih bajki uz koje smo odrastali: Originalne priče nemaju sretan kraj

Nije bilo sretnog kraja za ljepoticu i njezinu zvijer: Verzija bajke 'Ljepotica i zvijer' pripisuje se spisateljici Gabrielle-Suzanne Barbot de Villeneuve iz 18. stoljeća. Verzija iz 18. stoljeća prikazivala je trgovca koji je pronašao utočište u dvorcu nakon što se izgubio tijekom oluje. Dok je bio tamo, trgovac je ubrao ružu koju je odnio jednoj od svojih kćeri. U tom se trenutku suočio sa zvijeri koja je pristala pustiti trgovca da ode samo ako čovjek zauzvrat pošalje jednu od svojih kćeri. Kći, zvana Ljepotica, poslana je u dvorac gdje se zaljubila u zvijer. Ta je ljubav razbila čaroliju koju je na njega bacila zla vila, vratio se u svoj ljudski oblik, te su bili zajedno i sretni. No to je bajka, a priča ima neke elemente iz povijesti. Petrus Gonsalvus, rođen 1550., odgajan je na dvoru Henrika II. od Francuske. Dok je bio u Francuskoj, Gonsalvus se oženio ženom po imenu Catherine i dobili su šestero (ili sedmero) djece. Mladić je imao stanje zvano hipertrihoza koje je uzrokovalo prekomjernu dlakavost na licu i tijelu. Pojedinci s genetskim oboljenjem, često su ga prenosili na svoje potomke. To je bio slučaj s Gonsalvusom. Prema slikama iz tog razdoblja, najmanje dvoje djece Gonsalvusa imao je isti genetski poremećaj.