Danas je Majčin dan. Ovo je priča o požrtvovnoj majci i aktivistici koja ga je nadahnula

Majčin dan, dan kada slavimo majke i majčinstvo cvijećem, čestitkama i darovima, ima dublje i slojevitije korijene nego što mnogi pretpostavljaju. Dok je američku verziju praznika službeno utemeljila Anna Jarvis početkom 20. stoljeća, istinski duh i prvotna inspiracija potječu od njezine majke, Ann Reeves Jarvis.

Njezin životni rad i vizija majčinstva kao snage za društvene promjene temelj su iz kojeg je izrastao današnji praznik, iako u obliku koji bi i samu Annu kasnije razočarao. Ovo je priča o Ann Jarvis, ženi čiji je utjecaj oblikovao ideju Majčinog dana.

SRETAN SVIM MAJKAMA /

[KVIZ] Koliko znaš o Majčinom danu?

Ann Maria Reeves Jarvis (1832. – 1905.) bila je mnogo više od majke trinaestero djece, od kojih je samo četvero preživjelo do odrasle dobi. Živeći u Apalačkom području Zapadne Virginije, suočena s visokom stopom smrtnosti dojenčadi i djece zbog loših sanitarnih uvjeta, Ann je postala neumorna aktivistica za javno zdravlje.

Već 1858. godine, Ann Jarvis je počela organizirati "Mothers' Day Work Clubs". Cilj ovih klubova bio je educirati lokalne žene i obitelji o važnosti higijene i poboljšanju sanitarnih uvjeta kako bi se spriječilo širenje bolesti poput tuberkuloze, ospica i difterije, koje su odnosile brojne dječje živote. Žene su zajednički radile na projektima poput prikupljanja smeća i osiguravanja čiste vode, pokazujući kako majčinska briga može nadići okvire vlastitog doma i postati pokretač pozitivnih promjena u široj zajednici.

Misija ostvarenja Majčinog dana

Kada je izbio Američki građanski rat, regija Zapadne Virginije bila je duboko podijeljena. Ann Jarvis inzistirala je da njezini klubovi ostanu neutralni, pružajući pomoć i njegu ranjenim vojnicima s obje strane sukoba. Njezina predanost humanosti nadvladala je političke podjele, a njezine su grupe žena postale simbol suosjećanja usred ratnih strahota.

Nakon završetka rata, 1868. godine, Ann Jarvis organizirala je "Mothers' Friendship Day". Unatoč prijetnjama nasiljem, okupila je bivše vojnike Unije i Konfederacije te njihove obitelji. Cilj je bio promicanje pomirenja i obnova zajedništva u regiji razdiranoj sukobom. Vjerovala je da majke, sa svojom inherentnom željom za mirom i dobrobiti svoje djece, imaju ključnu ulogu u liječenju ratnih rana.

Moguće je da je ovaj događaj, kao i njezin cjelokupni rad, inspirirao i druge aktivistice poput Julije Ward Howe, koja je 1870. pozvala na "Majčin dan za mir". Ann Reeves Jarvis je u svojim molitvama često izražavala želju: "Nadam se i molim da će netko, nekada, utemeljiti spomendan majki koji će je komemorirati za nenadmašnu službu koju pruža čovječanstvu na svakom polju života. Ona to zaslužuje."

Nakon smrti Ann Reeves Jarvis 1905. godine, njezina kći, Anna Jarvis (1864. – 1948.), koja se nikada nije udavala niti imala djece, preuzela je na sebe misiju ostvarenja majčine želje. Inspirirana majčinom posvećenošću i sjećanjem na njezinu molitvu, Anna je započela neumornu kampanju za uspostavljanje nacionalnog Majčinog dana.

KONTROVERZNO /

Majka četvero djece izazvala žestoke reakcije svojim odgojem: 'Imam samo jedno pravilo'

Prva službena proslava Majčinog dana

Prva službena proslava Majčinog dana održana je 10. svibnja 1908. godine u Metodističkoj crkvi Andrews u Graftonu, u Zapadnoj Virginiji, te istog dana i u Philadelphiji, gdje je Anna dobila financijsku podršku od trgovca Johna Wanamakera. Anna je odabrala drugu nedjelju u svibnju jer je bila najbliža datumu smrti njezine majke.

Kao simbol praznika odabrala je bijeli karanfil, omiljeni cvijet svoje majke, objašnjavajući da karanfil "ne gubi latice kada umre, već ih grli uz svoje srce, baš kao što majke grle svoju djecu uz srce, a njihova majčinska ljubav nikada ne umire." Njezina upornost, koja je uključivala masovno pisanje pisama političarima i novinama, urodila je plodom kada je 1914. godine američki predsjednik Woodrow Wilson proglasio Majčin dan nacionalnim praznikom.

Iako je Anna uspjela u namjeri da se majkama oda počast, njezina vizija praznika razlikovala se od one njezine majke. Ann Reeves Jarvis zamišljala je dan koji slavi kolektivnu snagu majki, njihovo građansko vodstvo i služenje čovječanstvu – "Mothers Day" (Dan Majki), gdje bi majke imale aktivnu ulogu u vlastitoj počasti.

Njezina kći Anna, međutim, osmislila je "Mother's Day" (Majčin Dan) kao dan kada sinovi i kćeri iskazuju osobnu zahvalnost vlastitoj majci, stavljajući majku u pasivniju ulogu primateljice počasti. Bila je to proslava sentimentalne slike majčinstva definirane iz perspektive djeteta.

Anna Jarvis se odrekla praznika koji je stvorila

Ironično, praznik koji je Anna Jarvis stvorila iz ljubavi i poštovanja prema svojoj majci ubrzo je postao noćna mora. Cvjećari, proizvođači čestitki i drugi trgovci brzo su prepoznali komercijalni potencijal Majčinog dana. Anna, koja je praznik smatrala svojim intelektualnim i zakonskim vlasništvom, bila je zgrožena. Željela je da to bude "sveti dan" posvećen iskrenim osjećajima, a ne "opterećujući, rasipni, skupi dan darivanja".

Provela je ostatak života i veći dio svog nasljedstva boreći se protiv onih koje je nazivala "šarlatanima, banditima, piratima i profiterima". Pokretala je brojne tužbe, javno osuđivala komercijalizaciju, pa čak i kritizirala prvu damu Eleanor Roosevelt zbog korištenja "njezinog" praznika za prikupljanje dobrotvornih sredstava.

Do kraja života, Anna Jarvis se odrekla praznika koji je stvorila te je čak aktivno lobirala da se ukloni iz kalendara. Umrla je 1948. godine, siromašna, u sanatoriju, a njezine račune navodno su platili upravo oni protiv kojih se borila – predstavnici cvjećarske industrije.

Iako je komercijalizacija zasjenila izvorne namjere, duh Ann Reeves Jarvis i njezina vizija majčinstva kao pokretačke snage za opće dobro i dalje odjekuju. Njezin rad na polju javnog zdravlja, mirotvorstva i jačanja zajednice podsjeća nas da Majčin dan može biti više od kupovine poklona.

Može biti prilika za promišljanje o snazi i utjecaju majki u našim životima, ali i u društvu u cjelini. Možda je pravo pitanje koje si trebamo postaviti, kako je sugerirala povjesničarka Katharine Antolini, autorica knjige "Memorializing Motherhood", kako možemo odati počast majkama na način koji prepoznaje "impresivnu širinu njihove majčinske uloge" – ulogu koja seže daleko izvan zidova doma, piše National Geographic.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Dr. Bernard Kaić: 'Najviše se ljudi boji cjepiva protiv ospica iako je to neopravdano'