
Znate li što jedu gušteri?

Za guštere možemo reći da su najčešći gmazovi na svijetu. Sigurno
ste se više puta zapitali, što jedu gušteri.
Pokušat ćemo vam reći nešto više o njima te o njihovoj
prehrani.
Predatori ove vrste su razne ptice (galebovi, grabežljivice), zmije i sisavci.
Na našem području prisutno je nekoliko vrsta, a navesti ćemo tri vrste koje se javljaju na području Dalmacije.
Krška gušterica (Podarcis melisellensis) koja je
jadranski endem, naseljava primorske predjele s mnogobrojnim
otocima i prodire duboko u unutrašnjost kopna. Rasprostranjena
je na prostoru od Soče i Vipave do Drima, tj. naseljava
Istru i južni dio Kranjske, Dalmaciju s mnogim otocima,
Hercegovinu i južni dio Bosne, Crnu Goru i samo zapadni kraj
Albanije oko Skadra. Naseljava različite tipove suhih staništa:
rubove puteva, suhe travnjake s rijetkim grmovima. U velikom se
broju nalazi po krševitim i kamenitim predjelima, pretežno u
nižim područjima, ali se susreće i na preko tisuću metara nad
morem. Izbjegava goli krš i zadržava se ponajviše po kamenitim
mjestima s nešto vegetacije (grmlje, trava). Uglavnom se kreće po
zemlji, ali ponekad se penje na niže zidove i veće stijene.
Dostiže oko 18 cm duljine.
Tu je i zidna gušterica (Podarcis muralis), ali nećemo duljiti i u ovom članku prvenstveno ćemo govoriti o tome što jedu gušteri.
Sve navedene vrste su zaštićene, a postoji i Pravilnik o uvjetima
držanja, načinu obilježavanja i evidenciji zaštićenih životinja u
zatočeništvu.
Što se tiče anatomije guštera, na prednjem dijelu tijela guštera
je plosnata šiljasta glava koja je širokim vratom odijeljena od
trupa. Na glavi su velike oči s pokretljivim očnim kapcima. U
ustima se nalaze zubi koje mogu mijenjati cijelog života. Tu je
mnogo žlijezda te tanak, dugačak rašljasti jezik pomoću kojeg
osjećaju miris.
Još jedan detalj koji je vrlo važan je kada pišemo o tome
što jedu gušteri, a to je da gušteri u repu gomilaju
masti, pa gubitak repa znači smanjenu zalihu energije.
Kreću se pomoću dva para kratkih nogu na kojima ima pet prstiju.
Sezona parenja određena je temperaturom i periodom izmjene svijetla (dana i noći), te ako je omogućena pravilna klima i prehrana do parenja dolazi u proljeće.
Važno je znati što jedu gušteri jer, ženke zahtijevaju pojačanu prehranu a njezini zahtjevi za kalcijem i fosforom posebno rastu , pa se standardna doza vitamina i minerala udvostručuje.
Gušteri se hrane isključivo insektima (kukci, pauci, gujavice, puževi i drugi člankonošci) i to je osnova prehrane i sve što je potrebno znati kada govorimo o tome što jedu gušteri.
Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!







![[KVIZ] Koliko znaš o naočalama?](http://cdn2.net.hr/media/2025/06/04/1296697/H-c11c7b63-62e9-48ab-95eb-e2384188d3bb-550.webp?1749020945)













