Kako novac uđe u bankomat? Pitanja od kojih boli glava i kako djecu učiti o novcu uz slikovnicu

Je li bankovna kartica obična plastika kojom se može kupiti beskonačno puno stvari, odakle novac u bankomatu te zašto baš mama može podignuti novac sa svoje kartice, a ne i netko umjesto nje - sve su to pitanja koja muče djecu i koja već od najranije dobit mogu naučiti mnogo toga o novcu.

Tako su nastale i tri slikovnice "Slonić Miro" koje uz pomoć simpatičnog junaka vodi djecu kroz priču o prvom džeparcu, potom ih uči kako uštedjeti za svoj bicikl ili kako zaraditi prve novčiće.

Djeca itekako mogu učiti o novcu od najranije dobi - potvrđuje nam to Eva Horvat, članice Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i suorganizatorica Tjedna financijske pismenosti koji se održao u Zagrebu i na kojem su na radionicama, panelima i predavanjima osnaživali financijsku pismenost na tržištu.

Približila nam je što se u slikovnicama krije: "Djeca kroz slikovnicu uče kako mogu izdvojiti nešto novca od džeparca koji dobiju od roditelja, baka i djedova, uštedjeti pa kupiti bicikl. Naš slonić ima i sestru pa kroz igru s njom također uči o financijskim institucijama, na primjer - što je banka, kako otići u banku i otvoriti račun."

A kako Slonić Miro (a onda i dijete) uči o novcu? Slonić Miro shvaća da njegovi roditelji moraju svakog dana naporno raditi kako bi zaradili novac, a onda - na mamin i bakin prijedlog - Miro počinje pomagati u kućanskim poslovima i zarađivati. On tako zalijeva cvijeće, posprema sobu, usisava, iznosi otpad - novčić po novčić i dovoljno za novi bicikl!

RAČUNICA JE JASNA /

Velimir Šonje odgovara: Kako ulagati 10 eura mjesečno i u mirovini imati štednju od 30.000 eura

"I ne uče djeca samo o svojoj štednji, ona itekako mogu shvatiti i naučiti nešto o štednji svojih roditelja. Isto tako, mogu saznati što znači plaća, mirovina njihovih baka i djedova. U slikovnici kroz dobre primjere izdvajanja njihovih malih džeparca, stavljanja novca na stranu, shvaćaju koliko je vremena potrebno da bi oni sebi nešto kupili. A imamo primjer i kako je to bilo ranije - kad su svoj džeparac odmah potrošili. Oni vide razliku u ta dva ponašanja", govori nam Eva Horvat.

Financije jesu za mnoge teška tema i zato su financijska pismenost i edukacija vrlo važni te je to jedan od glavnih ciljeva manifestacije Tjedna financijske pismenosti koji se održavao u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu.

Učenje može početi i u predškolsko doba, motivacija (na primjer za štednju da sebi nešto kupe) dobar je način učenja.

Općenito govoreći o financijskoj pismenosti u Hrvatskoj, naša sugovornica kaže kako međunarodna istraživanja pokazuju da ona raste, ali da je financijska pismenost u Hrvatskoj čak iznadprosječno dobra u odnosu na razvijenije zemlje.

"Ali prostora za napredak i dalje ima i zato radimo i na edukaciji djece na njima primjeren način, kroz slikovnice koje su dostupne u Raiffeisen poslovnicama", govori Eva Horvat.

POGLEDAJTE GALERIJU || Najizazovnija zanimanja na svijetu

POGLEDAJTE VIDEO || Mali genijalci: Djeca osnivaju tvrtke, a neki već smjenjuju i šefove!