
Iskusni majstor Vlatko o kvarovima hladnjaka: 'Ovo su najčešći, a kod nekih nema popravka'

Tehničar Vlatko (75) iz Slavonije, 40 godina se bavio popravcima hladnjaka. Tijekom godina je radio u brojnim tvrtkama specijaliziranim za popravke hladnjaka, a često je bio angažiran i za popravke u pekarnicama i ugostiteljskim objektima.
Jedan od ključnih principa kojim se Vlatko vodio tijekom svoje karijere bio je ekološki odgovoran pristup. Iako je u svojoj struci bio suočen s radom s različitim vrstama plinova, umjesto toga, koristio je plinove poput 600A butan propana, koji nisu štetni za okoliš. Ovaj njegov odabir nije bio samo tehnički, već je i odraz njegovih osobnih uvjerenja o važnosti očuvanja okoliša.
Vlatko nam je ispričao koji su najčešći kvarovi kod hladnjaka, može li se zapaliti i u čemu ljudi griješe kod skladištenja starih i neispravnih.
Vijek trajanja hladnjaka
"Stare generacije hladnjaka su bile puno trajnije, ali i kvalitetnije jer su u ono vrijeme, kada se nije žurilo, proizvođači proizvodili uređaje koji su bili dugotrajni. Primjerice hladnjaci Obodin iz Crne Gore bili su najkvalitetniji jer su rađeni po stranoj licenci. Hladnjaci danas traju maksimalno deset godina. Većina traje četiri do pet godina i više nisu za uporabu jer se u njih ugrađuju cijevi koje prolaze oko vrata i pritom su vrlo tanke i čelične. Nisu termički obrađene ili niklovane. S obzirom na to da se temperatura diže i spušta svakih pola sata, one trunu i stare. Kad ta cijev procuri, izađe plin i nema ga smisla više ni puniti. Prije su hladnjaci mogli trajati i do 40 godina. To su bili stari AEG i Obodin", objašnjava iskusni majstor Vlatko.
Najčešći kvarovi kod hladnjaka
"Cijevi koje zahrđaju u kućištu hladnjaka ne mogu se mijenjati i predstavljaju jedan od najčešćih kvarova. One su zalivene u poliuretan oko vrata. U tim situacijama hladnjak počinje sve slabije hladiti. Ako je dvokomorni onda ranije nastrada nego jednokomorni hladnjaci. Kako plin nestaje tako prestaje hladiti. Zatim se stvara gruda u donjem dijelu hladnjaka. Gornji dubinski tada još radi jer se ne otvara stalno i cijevi oko vrata su mu puno gušće. Kompresori se rijetko kvare jer su vrlo kvalitetni i rade se u ulju. Može doći do problema ako se hladnjak ostavi da radi bez plina zbog čega može tjerati gore ulje koje služi za podmazivanje u cijevi. Kada ostane bez ulja, zaribat će", kaže ovaj umirovljeni majstor.
Kada je hladnjak na niskoj temperaturi, ispušta zvukove i djeluje kao da će prestati raditi, to znači da je bio pod opterećenjem, ističe Vlatko. "Možda se začepio ili nešto drugo. Zbog toga može zvučati kao zvono. Kad dođe do takvog kvara da kompresor dođe u veliko opterećenje, strese ga termička zaštita. Tada se hladnjak mora isključiti. Pod takvim pritiskom se kompresor čuje jer njegov elektromotor visi na tri opruge i onda bude napet u jednu stranu. Kad se oslobodi, tada zna tako zazvučati. Ako više ne hladi, gotov je, a ako još hladi može se još koristiti", napominje.
Vlatko je komentirao i može li se hladnjak zapaliti ili ispuštati plin: "Uglavnom ne jer su tako napravljeni da njima odlazi termička zaštita nakon čega se pokušavaju pokrenuti dok ne pregori kompresor. Vrlo su rijetki slučajevi da bi se hladnjaci zapalili, ali kod perilica rublja može doći do požara."
Tehničar ističe da se kvar može prepoznati kada hladnjak prestane hladiti, ali i kad se primijeti da elektronika više ne funkcionira. "U većini slučajeva do kvara dolazi zbog elektronike, kada su postavljeni elektronski termostati", ističe.
Skladištenje starih neispravnih hladnjaka
Tehničar Vlatko kaže da neispravni hladnjaci često završavaju na ulicama, dok mnogi ne razmišljaju o posljedicama tog nemara, umjesto da odgovorno zbrinu otpad i brinu o očuvanju okoliša.
"Ljudi stare hladnjake najčešće ostavljaju na ulici, sakupljači ih odnesu i vrlo nestručno ih recikliraju, odnosno uopće ih ne recikliraju nego izvade kompresore, iscuri plin van i tako se onečišćuje okoliš. Društvo o tome ne brine, a trebali bi voditi računa da se ne skupljaju takve opasne stvari koje direktno utječu na ozonski omotač. Tako da je upitno kako sakupljači hladnjake zbrinjavaju. Prije su se plinovi skladištili u boce pa se tako mogao ponovno upotrijebiti i napuniti u drugi uređaj na kojem se mijenjao kompresor, dakle mogao se ponovno koristiti", dodaje.
Problemi u proizvodnji hladnjaka
Tehničar je naglasio što predstavlja problem u proizvodnji: "Proizvođači ugrađuju elektroniku koja je puna kondenzatora i raznih dijelova koji puknu. Punjeni su s nekim sredstvom koje jednostavno kad špricne van, polije tu elektroniku i onda se dogodi kratki spoj i to pregori, ne može se više popraviti. Stavljaju neke dijelove koji imaju npr. 2000 paljenja. Jeste li primijetili da na žaruljama isto piše da ima 3000 paljenja? Najveći je šok za volframovu nit ili koja se već nalazi u žarulji, da ona ne voli grijanje na 5000 stupnjeva s nule. Tako je i s hladnjacima, oni imaju te dijelove koji su programirani da podnesu par tisuća paljenja i gašenja, a kad dođe do tog kraja, taj dio može puknuti te špricnuti po ostalim dijelovima tako da upropasti i druge dijelove."
"Proizvođači gledaju na profit, a trajnost je kratka. Umjesto da se onečišćuje okoliš, trebalo bi se više usmjeriti na kvalitetniju proizvodnju kako bi uređaji trajali duže, barem 20-30 godina", poručuje Vlatko.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Odzvonilo ugrađivanje kvarova na uređajima, serviseri najavljuju kaos! 'Nisu vjerovali da mi perilica curi'









Novi asfalt dobile dionice ulica na Baniji i Drežniku, u Gradu kažu da su nastavljena i asfaltiranja makadama

Nestali 73-godišnjak pronađen mrtav

Gosti navalili u Opatiju na produženi vikend! Grad pun turista, evo što ih je najviše oduševilo

Franković o objavi HDZ-a Dubrovačko primorje: 'Gledam na to s gnušanjem'

Luka Božić: Samo Zadar je opcija u Hrvatskoj, nedostaje mi taj osjećaj i adrenalin!

Nagli skok temperature doslovno ruši ljude svih životnih dobi




