Rad na dobrobiti planeta može početi promjenom na tanjuru

U travnju ove godine postavljen je rekord za najviše razine ispuštanja CO2 u povijesti čovječanstva. Jeste li znali da su tome pridonijeli i prehrambeni sustavi koje je stvorio čovjek, odnosno način na koji pripremamo, konzumiramo i bacamo hranu? Znate li da prehrana na biljnoj bazi može pomoći u očuvanju zdravlja, ali i planeta? Na ovu temu, razgovarali smo s kliničkom nutricionisticom, prof. dr. sc. Darijom Vranešić Bender, prof. dr. sc. Anet Režek Jambrak s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te Koraljkom Novinom Brkić, regionalnom Nestlé nutricionisticom.

Za početak, možete li nam ukratko objasniti što je plant – based prehrana?

Darija Vranešić Bender: Plant-based ili prehrana temeljena na biljnim izvorima obuhvaća širok spektar prehrambenih obrazaca koji sadrže niži udio hrane životinjskog porijekla i viši udio hrane biljnog porijekla, poput povrća, voća, mahunarki, gljiva, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki. U plant-based obrasce prehrane ubraja se i mediteranska prehrana koja je svojstvena našim krajevima, a u stručnim i znanstvenim krugovima prepoznata kao zlatni standard pravilne prehrane s brojnim povoljnim učincima na zdravlje.

Možemo li dobiti važne mikro i makro nutrijente ako se hranimo samo namirnicama biljnog izvora?

Darija Vranešić Bender: Namirnice biljnog porijekla iznimno su važan izvor brojnih hranjivih tvari poput vitamina, minerala, biljnih kemikalija, „dobrih masti“, biljnih izvora proteina, složenih ugljikohidrata i prehrambenih vlakana. Voće i povrće pritom su značajan izvor vitamina, minerala, ugljikohidrata, biljnih vlakana i biljnih kemikalija. Mahunarke i gljive također sadrže vlakna, ali su i vrijedan izvor proteina, a orašasti plodovi i sjemenke sadrže dragocjene nezasićene masti bogate energijom, vlakna, minerale, vitamine, te biljne kemikalije s povoljnim utjecajem na zdravlje poput fitosterola i fenolnih spojeva.

Kako se plant – based prehrana reflektira na naše zdravlje?

Darija Vranešić Bender: Konzumacija hrane biljnog porijekla i smanjenje životinjskih izvora prehrambena su mjera koja se gotovo univerzalno može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti. Konkretno, nova istraživanja koja su promatrala utjecaj plant-based prehrane na zdravlje pokazala su smanjenje rizika koronarne bolesti srca za 40 posto, cerebrovaskularnih bolesti za 29 posto, dijabetesa tip 2 i metaboličkog sindroma za 50 posto.

Što smatrate prvim korakom u rješavanju problema prekomjerne količine stakleničkih plinova?

Anet Režek Jambrak: Prvenstveno, možemo krenuti od onoga što se tiče svakog pojedinca na planeti – prehrane. Potreban je drugačiji način promišljanja o hrani izvan samog utjecaja na zdravlje pojedinca. Prema dostupnim podacima, 34 posto svih emisija stakleničkih plinova koje je stvorio čovjek, stvaraju prehrambeni sustavi, a većini stakleničkih plinova pridonosi proizvodnja i konzumacija hrane životinjskog podrijetla. Samo eliminacija mesa ne može imati značajan učinak.

Što se smatra održivom prehranom? Kako je implementirati u našu svakodnevicu?

Anet Režek Jambrak: Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Sjedinjenih Država (FAO), održiva prehrana uključuje konzumaciju hrane koja ima mali utjecaj na okoliš ili nizak ugljični otisak, ali je istovremeno obogaćena esencijalnim hranjivim tvarima za ispunjavanje prehrambenih potreba. Osim promjene u odabiru mesa, važno je odabrati klimatski pametne usjeve poput prosa kako bismo smanjili ugljični otisak i osigurali održivu prehranu.

Možete li nam objasniti zašto biljna hrana ima niži ugljični otisak od nekih drugih vrsta namirnica?

Anet Režek Jambrak: Biljna hrana obično ima niži ugljični otisak od mesa i mliječnih proizvoda. Na primjer, proizvodnja 100 grama proteina iz graška emitira samo 0,4 kilograma ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2eq). Da bismo dobili istu količinu proteina iz govedine, emisije bi morale biti gotovo 90 puta veće, tj. 35 kg CO2eq. Može se zaključiti kako je ljudima potreban prijelaz na prehranu većinom s namirnicama biljnog izvora i kombinacijom namirnica biljnog podrijetla, gdje je moguće osigurati optimalan unos proteina, ugljikohidrata, masti, ali i prijeko potrebnih vitamina i minerala.

Kad razgovaramo o važnosti prehrane bazirane na namirnicama biljnog podrijetla, dobro je spomenuti i VegePorciju, znanstveno utemeljenu prehrambenu metodu za zdraviju i održiviju prehranu koju je nedavno predstavila kompanija Nestlé. O čemu se točno radi?

Koraljka Novina Brkić: VegePorcija je alat koji pomaže odraslima da u tjedni jelovnik uvrste više biljnih obroka u optimalnim omjerima i odgovarajućim, raznolikim kombinacijama. Temelji se na preporuci komisije EAT-Lancet o unosu 300 g povrća i 200 g voća dnevno kao dijelu održive i zdrave prehrane te na činjenici da 25 posto Hrvata ne konzumira voće ili povrće svakodnevno.

VegePorcija sadrži optimalne omjere i prave kombinacije između različitih skupina biljne hrane, tako da su doručak, ručak i večera dobro uravnoteženi i osiguravaju unos potrebnih proteina. Tanjur je podijeljen u tri dijela: 50 posto povrća, 25 posto biljnih proteina iz mahunarki, orašastih plodova, gljiva i sjemenki, 25 posto žitarica od cjelovitog zrna i škrobnih namirnica, poput krumpira.

Prilikom predstavljanja VegePorcije, surađivali ste i s renomiranim chefom Marijem Miheljem, koji je pripremio šest sjajnih recepata za obroke na biljnoj bazi.

Koraljka Novina Brkić: Nestlé je krajem prošle godine u Hrvatskoj predstavio GARDEN GOURMET, liniju proizvoda baziranih na namirnicama od 100 posto biljnog porijekla. Ove smo ih godine izvrsno povezali s načelima VegePorcije. Pozvali smo chefa Marija Mihelja da osmisli jednostavne, nutritivno bogate biljne obroke koje svatko može pripremiti i kod kuće.

Pripremite GARDEN GOURMET nuggets wrap prema receptu Marija Mihelja!

Potrebno vam je:                    

-GARDEN GOURMET NUGGETS  100 g                                                

-MLADA SALATA  30 g   

-KRASTAVCI  30 g

-VODA  200 g

-PEČENA PAPRIKA  150 g

-INDIJSKI  ORAH  50 g

-TORTILJE  2 komada (preporuka: integralna varijanta)

-MASLINOVO ULJE  0,02 L

-SOK 1 LIMETE

-PRSTOHVAT SOLI                                                          

Način pripreme i serviranje:

GARDEN GOURMET nuggetse možete klasično pržiti u dubokom ulju, ali preporučam da ih pečete u pećnici jer je jednostavnije i brže. Postavite masni papir na lim za pečenje, posložite nuggetse i pecite 7 - 10 minuta u pećnici zagrijanoj na 180°C. Pečenu papriku, vodu, maslinovo ulje, sok limete, indijske orahe i sol spojite u blenderu te blendajte dok ne dobijete fini kremasti umak. Salatu lagano operite i osušite, krastavce narežite na tanke trakice. Kad sve pripremite, na sredinu tortilje stavite malo umaka, zatim salatu i krastavce, pa nuggetse i nakon toga zamotajte tortilju u burrito i lagano je zapecite sa svih strana na tavici da postane hrskava. Kad je gotova, prerežite tortilju popola i poslužite je uz malo umaka sa strane.