10 katastrofalnih požara u Hrvatskoj izazvanih nemarom: Gorile šume, otoci i parkovi prirode

Kreće s vijestima iz Dalmacije, s kadrovima dima, nagorjelih borova, iscrpljenih vatrogasaca i klasičnom rečenicom: “Ma neće biti ništa.” Rečenicom koja svaki put označi početak – katastrofe.

Naše su šume, prirodni parkovi i otoci već godinama teren koji se bori s posljedicama ljudske nonšalancije. Jer većina požara u Hrvatskoj – prema svim dostupnim podacima – ne nastaje zbog oluje, udara munje ni klimatskih anomalija. Nastaje zbog zaboravljenog stakla, opuška iz automobila ili roštilja koji je trebao “biti pod kontrolom”.

U nastavku donosimo pregled požara koji su u posljednjih nekoliko godina opustošili tisuće hektara hrvatske prirode – sve s istim početkom: “Ma neće biti ništa.” Pa bude sve.

Kronologija izgaranja

Kaštel Sućurac kod Splita (16. srpnja)

Požar je izbio na području zapadno od Splita. Vatrogasci su cijelu noć sanirali požarište, a prema izvještajima, požar je stavljen pod nadzor nakon što se proširio otvorenim područjem. U gašenju je sudjelovalo više vatrogasnih ekipa.

Brela, Pisak i Dupci (lipanj 2025.)

U samo nekoliko sati tijekom požara od Marušića do Piska izgorjelo je više od 300 hektara borove šume. Požar je buknuo u zoru, a proširio se brzinom vjetra. Sumnja se na ljudsku nepažnju – odbačeni otpad, možda i roštilj. Teren je bio nepristupačan, a iza požara ostala je spaljena zemlja. Doslovno.

Makarska i Omiš (lipanj 2025.)

Šumski masivi između dva turistička grada nestali su pod dimom. Požari su gorjeli nekoliko dana, a kanaderi su letjeli u više navrata. Požari su ostavili prazninu i u krajoliku i u ekosustavu.

Zadarsko zaleđe i Trogirska rivijera (kolovoz 2024.)

Požari izazvani roštiljima, staklom i opušcima progutali su šikaru, nisko raslinje i borove. Gledano iz zraka, predjeli koji su godinama bili zeleni pretvoreni su u crno sivi krater.

Parkovi prirode u Dalmaciji (protekle godine)

Turisti, planinari, izletnici – s opremom i ambicijama, ali bez svijesti o odgovornosti. Samo jedan stakleni predmet u ljetnoj suši dovoljan je da započne lanac nepovratnog gubitka.

Imotska krajina (2023. i 2024.)

Rubni dijelovi Dalmacije redovito gore. Dolci, maslinici i šumski putovi pretvaraju se u žarišta. Sve kreće od “male gluposti” – ostavljene staklenke ili neugašenog plamena.

Pelješac (srpanj 2018.)

Dio poluotoka izgleda kao mjesečev pejzaž – i sedam godina kasnije. Požar se proširio šumom i raslinjem tijekom 2018. godine, uništio pluća otoka i ostavio trajne posljedice na bioraznolikost.

Ravni kotari (više puta)

Godinama se ovdje pali, gasi i ponovno pali. Obični opušak izaziva višednevni požar. Ponavljanje istog nemara stvara sve veću i veću štetu na ovom području. 

Hvar i Brač (svako ljeto)

Otoci koji se ljeti doživljavaju kao luksuzni predah zapravo su pod redovnom prijetnjom. Roštilji preblizu borova, boce koje lome sunce, neograđena vatra, a onda crni brisani prostor.

Šibensko zaleđe (posljednjih godina)

Parkovi prirode, endemske biljke, staništa – nestaju zbog nemara. Što ostane iza? Spaljeni pejzaži na kojima više ništa ne raste i ne živi. 

Tko je odgovoran i što se može učiniti?

Stručnjaci procjenjuju kako je za čak 90 % požara glavni krivac čovjek i njegov nemar. Opušak koji ste pokupili za sobom, staklo koje ste bacili u smeće ili plamen koji ste ugasili do kraja tako često mogu biti presudna protupožarna mjera. Budući da svako ljeto službeno kreće sezona visokog rizika od vatre, Hrvatske šume d.o.o., zajedno s partnerima, pokrenule su kampanju Ma neće biti ništa - Nemar je prva iskra s ciljem osvještavanja građana i turista o njihovoj ulozi u očuvanju šuma, imovine i ljudskih života od razornih učinaka požara.
 

Svaki pojedinac je ključ:

Planinari i izletnici trebaju pažljivo gasiti svaki trag vatre.

Ne ostavljajte otpad u prirodi.

Pratite upozorenja i javite svaku sumnjivu dimnu signalizaciju.

“Ma neće biti ništa” nije izlika nego poziv na odgovornost jer prirodu nemamo na rezervi.
 

Investicije Hrvatskih šuma u protupožarnu zaštitu

Za Hrvatske šume protupožarna sezona nikad ne prestaje. Samo u 2023. godini uloženo je gotovo 13 milijuna eura u sustave prevencije i zaštite od požara. U razdoblju od 2022. do 2025. osigurana je integrirana privatna radijska komunikacija, postavljen je napredni video nadzor s funkcijama detekcije dima i vatre te razvijen simulator širenja požara, koji omogućuje učinkovitiju suradnju s operativnim snagama civilne zaštite, posebice Hrvatskom vatrogasnom zajednicom.

Danas je u funkciji čak 220 kamera raspoređenih na 110 nadzornih točaka, kojima upravljaju operativni centri u svim obalnim županijama, kao i u Ličko-senjskoj, Karlovačkoj te Vukovarsko-srijemskoj. Na području krša djeluje i organizirana motriteljsko-dojavna mreža zaposlenika Hrvatskih šuma, a tijekom ljetne sezone dodatno se angažiraju sezonski radnici kako bi se skratilo vrijeme između uočavanja i reakcije na potencijalne požare.

Osim toga, tijekom cijele godine kontinuirano se grade i održavaju protupožarne prometnice i motrionice, provode se aktivnosti čuvanja i uređenja šuma te brojne edukativne kampanje kojima se nastoji povećati svijest javnosti o rizicima od požara.

Priroda nema drugi pokušaj

Možda je najvažnije pitanje – zašto još uvijek mislimo da “neće biti ništa”? Možda zato što nam je lakše ne reagirati. Računamo da će kanader stići, da će netko drugi nazvati vatrogasce ili ugasiti požar.

No priroda ne radi po toj logici. Dok se mi brzo zaboravimo što se dogodilo, njoj su potrebne godine da se oporavi od jednog požara.

Ova kronologija nije samo podsjetnik na nemar. Ovo je apel da konačno prihvatimo da svaki odbačeni opušak, svaka ostavljena staklena boca, svaka “ma neće biti ništa” misao – može prethoditi šumskom požaru.

Zelenilo nestaje u minuti, dok oporavak traje desetljeća.

 

Sadržaj nastao u suradnji s RTL native timom.