Sada žali samo zbog jedne stvari...

"Što nije u redu s Jane Fondom? Tako mi je žao Henryja Fonde, koji je drag čovjek", rekao je 1972. godine Richard Nixon, kada je Fonda prihvatila poziv vlade Sjevernog Vijetnama da posjeti Hanoi.

Predivna mlada glumica krhke građe i velikih plavih očiju već je neko vrijeme shvaćala kako se iza svjetla reflektora krije svijet očaja, rata i tuge pred kojim ona nije mogla držati oči zatvorene.

Nije dugo trebalo da se glumica aktivno uključi u proturatni pokret koji se razvio u SAD-u i većem dijelu zapadnog svijeta. Dio Kontrakulture 60-ih godina prošlog stoljeća bio je zasigurno trn u oku Richardu Nixonu, a Jane, uspješna, mlada i poznata aktivistica samo smetnja.

Krivi potez

Da se ne zavaravamo, njezine poruke tada su, unatoč mnogim interpretacijama i unatoč gnjevu vojnika i ratnih veterana, bile isključivo poruke mira.

Tražila je mlade vojnike da se pitaju, žele li zaista ići u rat, znaju li zbog koga i čega idu u rat? Upozoravala je na civile i djecu koji su tada bili kolateralne žrtve sukoba. Ona je pričala, a Amerika je slušala.

No odlazak u Hanoi, promijenio je sve.

Pomalo nesmotreno, ne znajući za moć medija koji su ju pratili u korak, Jane se fotografirala na sjevernovijetnamskom tenku. S obzirom na to da je to protuzračno oružje korišteno u borbi protiv letjelica SAD-a, nije bilo teško za pogoditi kako će Jane Fonda od tog trenutka postati "neprijatelj Amerike".

"Pogriješila sam i to će me boljeti do groba. Kajem se zbog toga jer su ljudi moje putovanje u Vijetnam shvatili pogrešno. Ja sam tamo protestirala protiv rata, a ne protiv američkih vojnika", objasnila je "Hanoi Jane", kako su ju kritičari, koji su čak zahtjevali da ju se zatvori ili protjera iz zemlje, prozvali.

Dodala je kako žali samo zbog fotografija, ali nikako zbog putovanja u Vijetnam koje smatra "nevjerojatnim životnim iskustvom".

"Ako razumijete što znači komunizam, vi ćete moliti na koljenima da jednog dana i Amerika postane komunistička zemlja", govorila je Jane, aktivno sudjelujući u demonstracijama podupiranim od strane mladih, školovanih ljudi koji su ispred rata birali mir.

Njezino upozorenje da tisuće američkih vojnika koji još nisu u dobi od 21 godine, dakle sposobni za glasovanje (ili legalnu kupnju alkohola), odlaze u Vijetnam i tamo ginu ili postaju invalidima, smatrano je izdajom dok je zapravo bila samo zdravorazumska poruka, zdravorazumsko upozorenje.

I danas poznata ne samo kao glumica, već i kao aktivistica koja nije bila ni svjesna karizme lidera koju ima, Jane Fonda nosi teret greške počinjene pokušajem spriječavanja besmislenog rata, točnije, pokušajem senzibiliziranja javnosti - ne bi li shvatili kako je rat nešto protiv čega se treba svim snagama boriti.