Sve što smo znali o Sunčevu sustavu je pogrešno

ZNANSTVENICI ZBUNJENI: Planine na Plutonu su ledeni vulkani?!

1. Pluton je (nekada) bio posljednji

PREKRASAN VIDEO: U 23 sekunde pogledajte kako je izgledao prolet pored Plutona Nije ni posljednji ni planet. Prema međunarodnoj federaciji astronoma kako bi neko tijelo bilo planet mora zadovoljiti tri kriterija - kružiti oko zvijezde, postati kuglasto pod utjecajem vlastite gravitacije te očistiti "susjedstvo". Još su se nekako mogli pomiriti s time da njegov najveći satelit Haron baca Pluton iz ravnoteže, pa čak i s mnoštvom asterioda u blizini. No 2006. otkrili su Eridu, koja je veća.

2. Sunčev sustav zamišljate potpuno pogrešno

Sve, ali sve na ovoj slici je pogrešno. Započetak, naš planet izgleda sasvim respektabilno, a u stvari je sićušan. Ali stvarno sičušan. Ovako bi planeti i Sunce izgledali u pravom omjeru. I ne Zemlja nije ova plavo-zelenkasta kugla. To je Neptun. Vidite prsten oko Saturna? Širok je kao šest Zemlji.

Potom, naša putanja oko Sunca je eliptična, a ne kružna. Za Merkur bi se još moglo reći da kruži, no što je planet udaljeniji to je elipsa izduđenija. No to je najmanji problem - da su udaljenosti ovakve kakve su prikazane gore postoje dvije opcije: ili bismo se svi vrlo brzo survali u Sunce ili bi se planeti ( ako bi hm, kružili dovoljno brzo) međusobno rastrgali. Orbite više izgledaju ovako...

Pokušajte samo u jednom danu, kada se nađete u Zagrebu, obići sve planete u Prizemljenom Sunčevom sustavu. I da, ako u orbite uključujemo Pluton, onda bi bilo pravedno uključiti i Sednu...

3. Ali barem je naš Mjesec blizu, je l'da?

Sletjeli smo njega, diže nam i spušta mora... Da, toliko je blizu da svi planeti stanu između njega i nas... Osim toga, prilično je velik – štoviše najveći satelit obizrom na matični planet u Sunčevu sustavu - 1/81 mase Zemlje. ( Hiron je težak 1/9 Plutona, al on se ne broji). Ali barem znamo da jako svijetli? Pogledajte cestu – površina Mjeseca je sjajna tek nešto više od istrošenog asfalta.

4. Rep putuje iza kometa

Refleksno bismo rekli da ovaj komet putuje dolje- desno. A potom se čudili kako postaje sve veći i veći te na koncu bježali u planinu da izbjegnemo plimni val od udara kometa.

Rep kometa ne nastaje zbog trenja, kao što nastaju kada objekti padaju na Zemlju, nego zbog Sunca koje topi led. Rep se nalazi suprotno od Sunca, bez obzira na to kuda putuje komet.

5. Pluton je ledeni, sivkasti planet.

Osim što (po tko zna koji put) nije planet (nego patuljuasti planet, čak je dobio i svoju kategoriju – plutoid), Pluton je crven. Možda ne kao pola izbornih jedinica, ali definitivno kao Mars. A pritom je sto puta više cool od našeg susjeda- i doslovno i preneseno. Mars je crven jer je takav, ne može si pomoći , a Pluton izgleda crveno jer sunčeve i kozmičke zrake padaju na metan koji potom hlapi u crvenkasu sumaglicu.

6. Gotovo bilo što može imati mjesec

Ili točnije rečeno, satelit. Da, i mogu biti bilo kakvi - naš Mjesec bi bez problema ispljuskao umišljenog Plutona, a ni Mars se ne bi htio miješati dok Titan i Ganimed iznuđuju novac od jadnog Merkura. Ali čak i majušni Pluton ima čak pet satelita. No i asteroidi imaju svoje satelite. Možda izgleda kao krupmir, ali ima ime – Ida. A ova točkica je Daktil. No postoje još manji – čija se imena svode na kratice.

7. Pluton je granica Sunčeva sustava

Bio planet ili ne, naše susjedstvo završava s Plutonom. Ni blizu. Poslije Neptuna, na 30 astronomskih jedinica ( udaljenost od Sunca do Zemlje, 6 svjetlosnih minuta) počinje Kuiperov pojas – u kojem je čitav niz tijela, a Pluton nam je nabliži. No dvije svjetlosne godine ( pretpostavlja se ) od Sunca proteže se Opik-Ortov oblak. Od tamo nam dolaze kometi, jer gravitacija Sunca je prilično slaba pa i najmanji poremeća( priblažavanje neke zvijezde, poklapanje planeta) izbaci komet koji potom pojuri prema Suncu.

Cracked.com/Danas.hr