
Zašto je Biden tek sada Ukrajini odobrio raketni sustav? Postoji razlog za provokativnu odluku

Odluka američkog predsjednika Joea Bidena da Ukrajini dopusti korištenje američkih raketa dugog dometa za gađanje ciljeva dublje u Rusiji slijedi poznati obrazac.
Bijela kuća mjesecima je odbijala odobriti ukrajinski zahtjev za oružjem, strahujući da bi to moglo dovesti do eskalacije sukoba. Kijev je to odbijanje glasno osuđivao i taman kad se činilo da su svi napori bili uzaludni, Bidenova administracija napravila je zaokret.
Ukrajinski zahtjevi za HIMARS, tenkove Abrams, F16 - sve je slijedilo sličan obrazac odbijanja, prijelaznog razdoblja, zatim odobrenja koje dolazi u gotovo prekasnom trenutku, piše CNN.
Postavlja se, stoga, pitanje - dolaze li taktički raketni sustav američke vojske ili ATACMS prekasno da napravi razliku gađanjem ciljeva duboko u Rusiji? Odgovor nije jednostavan, ali možda objašnjava neodlučnost Bidenove administracije.
Postoji ograničena ponuda ATACMS-a do kojih Ukrajina može doći. Čak ni to što Kijev može pogoditi duboko u Rusiji ne može preko noći donijeti promjenu na bojišnici. Bijela kuća nije precizirala varijantu ATACMS-a za koju je dala dopuštenje, ali najveći domet projektila može biti do 300 kilometara, prema informacijama na web stranici proizvođača.
Analitičari su pobrojali ruske ciljeve u dometu ovih projektila, a prema podacima Instituta za proučavanje rata, u pitanju je stotine ciljeva. Ukrajina, međutim, neće dobiti dovoljno ATACMS-a da promijeni tijek rata.
Ukrajina je, uostalom, uspjela prodrijeti dublje u Rusiju koristeći jeftinije bespilotne letjelice domaće proizvodnje. SAD je pristao pomoći u financiranju razvoja ovih uređaja, koji su - kako se čini - izazvali pustoš oko moskovskih zračnih luka i diljem ruske energetske infrastrukture.
I na kraju, dozvola da se preciznim američkim projektilima gađa dublje u Rusiju, prilično je provokativna.
Iako Moskva vjerojatno nema namjeru izazivati sukob punih razmjera s NATO Savezom ili SAD-om, Kremlj će u jednom trenutku pokušati obnoviti svoje odvraćanje. Moskovske obavještajne službe okrivljene su za sabotažu civilnih ciljeva diljem Europe, uključujući nedavna izvješća da su u kurirske zrakoplove unutar Europe postavljeni eksplozivni paketi.
Bidenova administracija bila je u pravu kad je odvagnula praktičnu korist napada većeg dometa u odnosu na potencijalnu kolateralnu štetu za civile u državama članicama NATO-a, ako bi se Rusija osjetila ponukanom nekako uzvratiti udarac. Dakle, nije u pitanju bila jednostavna odluka kako tvrde neki u Kijevu.
Veći cilj, čini se, bio je natjerati Bidenovu administraciju da se više uključi u sukob odnosno, da doista 'baci rukavicu'.
Bijela kuća naglasila je da je raspoređivanje sjevernokorejskih trupa u Kursku potaklo njezinu odluku i da je ovo američki odgovor na eskalaciju Moskve. Zapadni dužnosnici primijetili su da dovođenje sjevernokorejskih snaga predstavlja širenje sukoba u Ukrajini, što je rat za SAD učinilo 'malo više globalnim'.
U Bidenovim očima, to je eskalacija kao odgovor na eskalaciju. Činjenica da je odluku tako dugo odgađao, samo povećava njezinu moć u trenutku odobrenja.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump možda se nada pregovorima i uspostavljanju mira, ali mogao bi naslijediti rat, jer su ulozi upravo postali znatno veći, zaključuje CNN.
POGLEDAJTE VIDEO: Potez koji je Zelenski dugo čekao: Biden dao dozvolu Ukrajini da napadne Rusiju američkim dalekometnim oružjem
















