Zašto Hrvati u pravilu nemaju 13. plaću? Sindikati vjeruju da novca za to ima, kao i za rast osnovice plaće

Zašto Hrvati u pravilu nemaju 13. plaću? Upravo se to pitaju sindikati javnih službi dok pregovaraju o Temeljnom kolektivnom ugovoru. Od Vlade, osim 13. plaće, traže i porast osnovice i ostalih materijalnih prava. Novca, kažu, ima, i sada je vrijeme za zaustavljanje iseljavanja visokoobrazovanih.

Rast gospodarstva kojim se hvali premijer povećao je i zahtjeve sindikata. ''Nije samo da mi vidimo da je gospodarstvo u dobrom kretanju, već to vidi, govori i hvali se premijer, i to nekoliko puta. Svi građani trebaju u jednom trenutku sudjelovati u društvenom bogatstvu, a to se može napraviti tako da se uvede u Hrvatskoj 13. plaća'', izjavio je Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata. U tijeku su pregovori o novom kolektivnom ugovoru, uz 13. plaću sindikati traže rast osnovice plaće. ''Tražimo kao što rastu plaće u privredi i s obzirom koji rast se očekuje to je 4 %. U slučaju da ispregovaramo i osiguramo 13. plaću tada je potraživanje rasta osnovice 4 %, no ukoliko se ne ispune zahtjevi tada ostala materijalna prava tražimo u puno većem iznosu i rast osnovice koji tražimo bit će onda puno veći'', rekla je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. Raspravlja se i o vrijednosti sistematskih pregleda, ali i o povećanju naknade troškova prijevoza. ''Tražimo također isplatu regresa, do sada je iznos bio 1500 kuna, naše potraživanje je 2 tisuće kuna. Imali smo dugo, dugo isplatu dara za dijete 500 kuna, lani je bio 600, naše potraživanje sada je 700 kuna'', kazala je Šprem.

Iz Ministarstva rada poručuju posljednjih 6 godina plaće javnih službenika su rasle između 25 i 30 posto. ''Predstavnicima sindikata skrenuta je pozornost da svi moramo biti svjesni fiskalnih ograničenja javnih financija, te da kroz pregovore želimo iznaći najbolje rješenje, uzimajući u obzir izazovan period u kojem se nalazimo s aspekta pandemije i oporavka gospodarstva'', poručili su iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

''Čak i uz to što je Vlada ispoštovala sve ono što je bilo dogovoreno i na sve ono na što smo je mi Sindikati pritisnuli i bez obzira što su naše plaće rasle brže taj rast nije ni na koji način nekakav spektakl i nešto čime bismo mi mogli biti jako zadovoljni'', rekao je Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Sindikati poručuju potrebno je podignuti cijenu rada i tako spriječiti iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi. ''300 tisuća ljudi smo otprilike izgubili vrlo kvalitetne stručne ljude. Tome se može parirati da se jača vlastita ekonomija, povećava potražnja i plaće i cijena rada'', izjavio je Ribić. Iduća runda pregovora zakazana je za sljedeći tjedan.