Voditelj Službe kibernetičke sigurnosti za RTL otkrio tko su domaći hakeri, ali i što je najveća prijetnja za gospodarstvo i društvo

Kibernetički kriminal u Hrvatskoj raste, lani je bilo 31 posto više kaznenih djela, a očito je da su kriminalci iza tipkovnica sve kreativniji. 

O tome tko nas sve od hakera i kako napada, za RTL govorio je Renato Gregurić, voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije. Na što ovaj policijski tim stručnjaka odvaja najviše vremena, odgovorio je da je to suzbijanje različitih oblika kibernetičkih napada.

"Tu je najviše internetskih prijevara. Ali najveća prijetnja za društvo i gospodarstvo su, takozvani, "kripto locker ransomware", odnosno kriminalci koji se bave napadima zaključavanja podataka."

Radi se o kriminalcima koji neovlašteno zaključavaju podatke i traže otkupnine.  "Kriminalci neovlašteno ulaze u informacijske sustav tvrtki, zaključavaju podatke i traže otkupninu u kriptovalutama. To ne zvuči tako opasno, ali zamislite da su kriminalci upali u sustav RTL televizije, vjerojatno ne biste mogli proizvesti vijesti danas.

Napadi su sve češći na kritičnu infrastrukturu, na tijela koja pružaju usluge građanima, od bolnica, pa do knjigovodstvenih servisa energetskih tvrtki", rekao je Gregurić.  Kaže, savjet policije je da se nikako ne pristaje na otkupninu i da je se ne plaća jer se tako financiraju kriminalne organizacije iz inozemstva . 

"Bitno je da tvrtke imaju informatički sustav koji je otporan na kibernetičke napade i da imaju antivirusnu zaštitu koja mogućnost napada svodi u najmanju moguću mjeru", rekao je Gregurić.  A ako se napad ipak dogodi, bitno je imati sigurnosnu kopiju podataka, odnosno back up, kako bi mogli nastaviti poslovanje, a da građani to ne osjete. 

Na pitanje, kakav je profil počinitelja i gdje su oni, odgovara: "Najviše kriminalaca koji napadaju hrvatske tvrtke nije u Hrvatskoj nego su, uglavnom,na istoku Europe ili u Aziji. Najviše internetskih prijevara dolazi iz Zapadne Afrike."

Kad se govori o hrvatskim kriminalcima, zanimljivo je da su oni uglavnom mlađe životne dobi. Tako je haker, koji je nedavno napao teleoperatera A1 i tražio otkupninu za podatke, bio maloljetnik. 

"To je dobra poruka svima da svoja informatička znanja upotrebljavaju na altruistički način, a ne za kaznena djela", poručio je RTL-ov sugovornik.

Osim specijaliziranog tima policije u samom Ravnateljsku policije, takvi timovi postoje i na razinama policijskih uprava i oni rade na suzbijanju i kibernetičkim napadima, ali i povredama prava intelektualnog vlasništva na internetu, potom dječjom pornografijom na internetu i forenzikom digitalnih dokaza", kaže Gregurić.