Uskrs nije samo šunka i pisanice: Evo zašto je ovaj blagdan važniji nego što mislite

Uskrs – blagdan jaja, šunke i… Kristovo uskrsnuće. Znamo, zvuči kao kombinacija koju bi malo tko naručio u restoranu, ali upravo u tome je čar. I dok većina nas razmišlja o tome koliko hrena može ići uz šunku, prava priča o Uskrsu puno je dublja i starija nego što mislite.

Zašto zapravo slavimo Uskrs?

Uskrs je najveći i najradosniji blagdan kršćanstva. Uskrs je srce kršćanske vjere jer Isus Krist pobjeđuje smrt i grijeh, i time obećava vječni život svima koji vjeruju . Njegovo uskrsnuće, koje se prema Novom zavjetu dogodilo treći dan nakon raspeća na Veliki petak, dokaz je Njegove božanske naravi i ispunjenje starozavjetnih proročanstava.

Kako kaže apostol Pavao: "Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaša." Ili ako hoćete - uzalud i sve te pisanice. To je proslava pobjede života nad smrću, svjetla nad tamom i ljubavi nad mržnjom.

PREMA VJEROVANJIMA /

Obojite svoja uskrsna jaja u ove boje i bit ćete sretni kao nikada prije: Ljubav i mir u punom sjaju

Od poganskih božica do crvenih jaja

Ipak, Uskrs nije baš 100 posto "kršćanski". Mnogi njegovi simboli i sam naziv vuku korijene iz pretkršćanskih vremena.

Engleska riječ Easter dolazi od Eostre, poganske božice proljeća i plodnosti – a njezin su simbol bili zec i jaje. A tradiciju zeca koji donosi jaja (Osterhase) donijeli su njemački imigranti u Ameriku u 18. stoljeću, odakle se proširila svijetom.

U većini drugih jezika (francuski Pâques, talijanski Pasqua, itd.), Uskrs vuče ime iz židovskog blagdana Pashe. Tu dolazimo i do još jedne zanimljivosti – prvi kršćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs.

Datum Uskrsa? Pa i nije baš fiksan. Uskrs "skače" između 22. ožujka i 25. travnja – ovisno o Mjesecu i proljetnoj ravnodnevnici. A istočni kršćani imaju još složeniji kalendar – oni mogu slaviti čak do svibnja (između 4. travnja i 8. svibnja).

Simbolika Uskrsa

Jaje: Univerzalni simbol novog života, ponovnog rođenja i plodnosti još od pradavnih vremena. U kršćanstvu, jaje simbolizira Isusov grob iz kojeg je proizašao novi život – uskrsnuće. Tvrda ljuska predstavlja grobnicu, a pile koje izlazi iz jajeta samog Krista. Običaj bojanja jaja potječe vjerojatno iz Mezopotamije, gdje su rani kršćani bojali jaja u crveno kao spomen na Kristovu krv.

Uskrsni zec: Povezan s poganskom božicom Eostre kao simbol plodnosti zbog svoje sposobnosti brzog razmnožavanja.

Janje: Jedan od najvažnijih vjerskih simbola. Predstavlja Isusa Krista kao "Jaganjca Božjeg" koji je žrtvovan za otkupljenje grijeha svijeta, povezujući Uskrs sa židovskom Pashom tijekom koje se žrtvovalo janje. Simbolizira nevinost, čistoću i žrtvu.

JEDVA SE IMA I ZA JAJA /

Nikad skuplji Uskrs! Gospođa Ivka: 'Šta ja mogu s 477 eura mirovine? Kakve šunke, kakvi bakarači'

Križ: Podsjetnik na Isusovu muku i smrt, ali kroz uskrsnuće postaje simbol pobjede nad smrću i nade.

Svijeća (Uskrsna svijeća): Simbolizira Krista kao "Svjetlo svijeta". Pali se na Vazmenom bdjenju i predstavlja uskrslog Krista koji raspršuje tamu grijeha i smrti.

Ljiljan (Uskrsni ljiljan): Bijeli ljiljani simboliziraju čistoću, nevinost i novi život koji donosi uskrsnuće.

Voda: Koristi se u obredu krštenja koje se često odvija na Vazmenom bdjenju. Simbolizira pranje od grijeha i rađanje na novi, duhovni život u Kristu.

Uskrsne ludosti iz svijeta

U Švedskoj se djeca oblače u vještice, na Krfu bacaju lonce s prozora, a Norvežani – vjerovali ili ne – čitaju krimiće. U Bermudi puštaju zmajeve dok se u Poljskoj za Uskrsni ponedjeljak očekujte biti – zaliveni vodom.

A kod nas?

Kod nas se ide u crkvu, blagoslivlja se hrana, jede se šunka, pinca, jaja, hren, kuglof i rožata. Djeca se tuckaju jajima, traže ih po travi i igraju stare igre koje su zabavne U Zagorju i Prigorju tu je i stara tradicija pohoda križičara – stari običaji koji i danas žive.

POGLEDAJTE VIDEO: Uskrsna košarica nezamisliva je bez mladog luka, a ove godine ima ga u izobilju