Što netko može napraviti s vašim ukradenim osobinom podacima? Mnogi su s pravom zabrinuti, jer mogu prilično puno toga

Banke, telekomi, lizing kuće, komunalci, duga je lista onih koji prodaju dugove građana; a sve što rade je po zakonu. Sve dok osobni podaci dužnika ne iscure u javnost. A za to su kazne ogromne.

"Od 10 do 20 milijuna eura, odnosno 2 posto prometa tvrtke na svjetskoj razini u prethodnoj godini. Izdane su visoke kazne u Hrvatskoj, najveća izrečena je bila upravo lani u visini 2, 15 milijuna tadašnjih kuna jednoj telekomunikacijskoj tvrtki", govori Zdravko Vukić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, za RTL, prenosi Danas.hr

U posljednje dvije godine izdano je 25 novčanih kazni veće od 560 tisuća eura. A sada se istražuje i tvrtka EOS Matrix - sumnja se da je neovlašteno baratala osobnim podacima više od 180 tisuća ljudi među kojima su prvi put do sada i podaci maloljetnika. Što su uopće radili među podacima dužnika?

'SUTRA ĆU BITI U SLOVENIJI' /

Plenković se osvrnuo na incident s curenjem podataka, pa se pohvalio: 'Naša politika je empatična'

Ako maloljetnik naslijedi imovinu dužnika, i oni postaju ovršenici

"Kad je riječ o osobnim podacima maloljetnih osoba, isti se iznimno i pojedinačno obrađuju. U situacijama kada maloljetne osobe naslijede imovinu dužnika, tada se one mogu pojaviti i kao ovršenici", poručuju.

Dok se tvrtka pravda da nisu hakirani, niti je ičega protuzakonitog bilo, većinu ljudi brine o kakvim je podacima riječ. Pretpostavlja se da se radi o podacima koji su bili potrebni za sklapanje ugovora, poput imena i prezimena, adrese, OIB-a, maila i broja telefona. Pitanje je što netko može napraviti dobije li neovlašteno te podatke. Pa osim kritičnih slučajeva tipa krađe identiteta, sramoćenja u javnosti - mogli bi sklopiti bilo koji drugi ugovor u tuđe ime, koji bi osoba kasnije otplaćivala dok ne dokaže da to nije zaista bila ona.

Da utjerivači dugova prestanu imati sivu zonu zeleno lijeva oporba uputila je u proceduru zahtjev za izmjenom zakona, na tragu europskih. "Dok Plenković pod pritiskom medija ne dođe kao deus ex Machina i kaže ovo ćemo regulirati, do tada apeliram na Guvernera HNB-a da odmah stavi moratorij na prodaju potrošačkih dugova koji se nalaze u kreditnim institucijama", poručila je Sandra Benčić.

"Ja želim čuti od Vlade zašto su im važniji utjerivači dugova od njenih građana pa tu direktivu ne želi implementirati u Hrvatskoj", poručuje Peđa Grbin. Ministarstva financija  poručuje da će novi zakon izraditi do kraja godine. A s novom direktivom svaki će ovlašteni utjerivač dugova konačno morati imati transparentni model obrade podataka.

OGROMAN SKANDAL /

Iz agencije za naplatu potraživanja procurili osobni podaci 77 tisuća Hrvata: Njihovi OIB-ovi, mailovi i dugovi