
Je li ovo najiskrenija debata? Pokušali smo ih uhvatiti u laži, pogledajte kako su prošli

U studiju RTL-a sučelili smo kandidate za čelno mjesto grada Rijeke. Dotaknuli su se problema stanova, parkinga, Kantride i podjele HDZ-ovih iskaznica
Nekoliko dana uoči drugog kruga lokalnih izbora organizirana su tri sučeljavanja za gradonačelnike tri najveća grada, koji svoje pozicije nisu osigurali u prvom krugu.
Nakon što smo u utorak sučelili splitske kandidate, na red su došli riječki. U studiju RTL-a gostovali su aktualni gradonačelnik u lovu na novi mandat Marko Filipović (nezavisni) i velike iznenađenje prvog kruga, Iva Rinčić (Akcija mladih, Unija Kvarnera, Centar, HSU, Fokus, Alternativa 101). U četvrtak će se sučeliti i kandidati za čelno mjesto grada Zagreba.
Na stolu su se našle teme poput javnog prijevoza, parkinga, priuštivog stanovanja, i velikih projekata poput stadiona Kantrida. Tko se "poskliznuo" iznoseći netočne podatke, a tko je govorio istinu provjerio je RTL Detektor.
Rinčić o Filipoviću i HDZ-ovoj iskaznici
Tijekom debate koju je vodila RTL-ova urednica i voditeljica Ivana Brkić Tomljenović, potegnulo se pitanje suradnje s vladajućom strankom. Filipović je već ranije optuživao svoju protukandidatkinju da je "trojanski konj HDZ-a".
Iva Rinčić je odgovorila Filipoviću, kazavši da on već ima HDZ-ovu iskaznicu: "Je li gradonačelnik bio član MOST-a i HDZ-a... Uostalom, dobio je već iskaznicu od HDZ-a, odnosno ministra Butkovića. Toliko o tome tko je čiji trojanski konj".
Njezinu izjavu treba uzeti s dozom opreza.
Naime, HDZ-ov ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je nakon prvog kruga lokalnih izbora, tijekom kojih je SDP prvi put u 30 godina izgubio vlast u Rijeci, obećao Filipoviću počasnu iskaznicu HDZ-a.
Međutim, to je objavio u ironičnom tonu na društvenim mrežama, dodavši da je Filipović uspio ono što nitko iz HDZ-a nije u zadnjih 35 godina i da će zbog toga u HDZ-u uvijek imati "čvrst oslonac".
"Izbacio si kandidata SDP-a iz drugog kruga u Rijeci. To ti nikada nećemo zaboraviti. I zato nemoj paničariti, u nama ćeš uvijek imati iskrene prijatelje i čvrst oslonac", poručio je Butković u objavi koju možete vidjeti OVDJE.
Filipović o stanogradnji
Jedna od tema debate bila je stanogradnja pri čemu je Filipović naveo: "U Rijeci se u ovom mandatu sagradilo 1100 novih stanova."
Iva Rinčić na to je pitala: "Priuštivih?"
Filipović je odgovorio: "Nisu svi stanovi priuštivi stanovi."
Ova informacija nije točna ako se pogleda koliko je sveukupno izgrađeno stanova.
Naime, Prema informacijama koje smo dobili od Grada Rijeke, u tom je gradu od lipnja 2021. godine do rujna 2024. godine, broj stanova za koje se plaća komunalna naknada porastao za više od 1100, točnije 1322.
Iz Grada Rijeke odgovorili su: "U lipnju 2021. godine komunalna naknada naplaćivala se za 63.230 stanova na području Rijeke, a u rujnu 2024. godine za 64.552 stana."
Kada se usporede podaci te dvije godine, broj stanova za koje se plaća komunalna naknada porastao je za navedenih 1322 stana.
Iz Grada Rijeke dali su nam detaljniji uvid o stanogradnji i naveli:
"Grad Rijeka je kroz projekt Poticane stanogradnje (POS) vrijedan 7.2 milijuna eura izgradio 90 novih stanova na području Martinkovca, a u pripremi je izgradnja još 30 POS stanova na Zametu. Također, u 2024. godini pokrenut je i projekt davanja uređenih gradskih stanova u najam mladim obiteljima. Do sada je uređeno i mladim obiteljima dodijeljeno 7 stanova po priuštivoj najamnini i taj se projekt nastavlja."
Dodatno, naveli su i da je od 2021. do 2025. godine u najam dano 126 stanova.
"U istom vremenskom razdoblju prodani su isključivo:
- 21 stan neprikladan za stanovanje, odnosno stan slobodan od osoba i stvari za koji Povjerenstvo za kategorizaciju stanova utvrdilo da je ulaganje u njegovo uređenje da bi se doveo u stanje prikladno za stanovanje, neopravdano.
- 44 stana koje koristi najmoprimac na temelju ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom. Naime, najmoprimcu se, prema Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Grada Rijeke iz 2017. godine koja je bila na snazi do rujna 2024. godine, priznaje pravo na popust iskazan u odnosu na cijenu postignutu na natječaju u visini od 0,5% za svaku punu godinu nespornog kontinuiranog korištenja stana, sukladno podacima iz evidencije Grada, na temelju ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom, počevši od dana sklapanja prvog ugovora o najmu stana do dana sklapanja ugovora o kupoprodaji stana, a najviše do 25% procijenjene vrijednosti stana.
- 5 stanova koje koriste zaštićeni najmoprimci na temelju ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom odnosno najmoprimac kupuje stan temeljem prava prvokupa (ex nositelji stanarskog prava koji nisu otkupili stanove po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo) te ostvaruje pravo na popust iskazan u odnosu na procijenjenu vrijednost stana u visini od 0,5% za svaku punu godinu nespornog kontinuiranog korištenja stana, sukladno podacima iz evidencije Grada, počevši od dana stupanja na snagu Zakona o najmu stanova do dana sklapanja ugovora o kupoprodaji stana a najviše do 25% procijenjene vrijednosti stana.
- 7 stanova u vlasništvu RH ili Grada koje koristi i u istom neprekidno prebiva pet godina fizička osoba sa statusom HRVI ili hrvatskog branitelja – dragovoljca čije pravo na kupnju stana utvrdi ministarstvo nadležno za branitelje sukladno uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
-15 suvlasničkih dijelova u stanovima u kojima je Grad suvlasnik u idealnom dijelu s fizičkim ili pravnim osobama odnosno Republikom Hrvatskom."
Rinčić o većini
Tijekom debate potegnulo se i pitanje većine u Gradskom vijeću te mogućih suradnji s drugim opcijama kako bi se osigurala većina.
Rinčić je kazala kako je ona u boljem položaju od Filipovića, s obzirom na to da, kako kaže, ne mora koalirati s HDZ-om, SDP-om ni Filipovićem: "Podsjetila bih na činjenicu da imamo 11 vijećnika i da nam za suradnju ne trebaju ni HDZ, ni SDP, niti Marko Filipović za razliku od njega koji ima tri vijećnika i prisiljen je surađivati".
Njezina izjava je točna.
Naime, Gradsko vijeće Rijeke ima 31 člana, stoji na stranicama Grada, što znači da za većinu treba 16 ruku.
Lista Ive Rinčić dobila je u prvom krugu najviše glasova i imat će 11 vijećnika. SDP-ova koalicijska lista je druga sa sedam mandata, a treći je HDZ s pet vijećnika.
Točno je, također, da je nezavisna lista Marka Filipovića osvojila tri mandata, isto kao i Možemo!. Most će u vijeću imati dva vijećnika.
S obzirom na ovakvu raspodjelu mandata, moguće je da Rinčić složi većinu bez koalicije s HDZ-om i SDP-om. Naime, do većine joj treba još pet ruku, koje može dobiti u suradnji s drugim opcijama (primjerice, MOST-om i Možemo! koji zajedno imaju točno pet mandata).
RTL-ov izborni analitičar Krešimir Macan također potvrđuje da će se Rinčić morati dogovoriti s nekime, moguće i MOST-om ili Možemo!, ali naglašava da se u ovom trenutku ne želi određivati.
"Ona s 11 ruku diktira tko će joj biti manjinski partneri s pet mandata. Filipović je gura prema HDZ-u, no Rinčić želi zadržati glasove ljudi koji su lijevo. Zato izbjegava dati jasan odgovor oko toga tko će biti sve u njenoj koaliciji", smatra Macan.
"Ne može bez nekog od 'velikih', ali u ovom trenutku to ne mora biti prioritet. Ima najkomotniju poziciju dogovoriti većinu", zaključuje analitičar.
Filipović o najvećim tvrtkama u Rijeci
Filipović će u nedjelju pokušati osvojiti drugi mandat na čelu Rijeke, a u RTL-ovoj debati naveo je pojedine zanimljivosti o Rijeci.
Rekao je: "Najveća farmaceutska tvrtka u hrvatskom vlasništvu je u Rijeci, najveći lanac marina na Mediteranu ima sjedište u Rijeci, najveća agencija za promet nekretnina u Hrvatskoj ima sjedište u Rijeci."
Ova izjava je točna.
Govoreći o farmaceutskoj tvrtki mislio je na Jadranski galenski laboratorij (JLG) i točna je informacija da je to najveća farmaceutska tvrtka u hrvatskom vlasništvu.
Prema podacima servisa Poslovna.hr JLG u privatnom je vlasništvu i s 1 posto financiran je stranim kapitalom. Prema zadnjim dostupnim podacima na Poslovna.hr, ukupni godišnji prihod tvrtke u 2023. bili su 133.681.591,00 eura.
Također prema podacima iz te godine, tvrtka je imala 672 zaposlenika. No tvrtka je povezana I s drugim poslovnim subjektima pa je broj zaposlenika I veći od onog što se vidi na servisu Poslovna.hr. Detalji se mogu vidjeti na poveznici OVDJE.
Predsjednik upravnog odbora JLG-a Ivo Usmiani 2023. godine naveo je da tvrtka ima 1200 zaposlenih, no treba napomenuti da je riječ o tvrtki koja ima i sestrinske tvrtke pa je moguće da otud i razlika u broju zaposlenih.
Dodajmo i to da, iako je JLG najveća farmaceutska tvrtka u domaćem vlasništvu, u Hrvatskoj je ipak najveća farmaceutska tvrtka Pliva Hrvatska, koja je u 100%-tom stranom vlasništvu, odnosno u vlasništvu izraelske kompanije Teva Pharmaceuticals.
To su nam potvrdili i u Ministarstvu gospodarstva koje nam je poslalo i tablicu s pokazateljima.
Prema ovim pokazateljima vidi se također da je Pliva tvrtka s najvećim ukupnim prihodima u 2024. godini u Hrvatskoj, a da je JLG na drugom mjestu.
Filipović je istaknuo i da u Rijeci sjedište ima najveći lanac marina na Mediteranu.
Riječ je o ACI marinama koje upravljaju s 22 marine na Jadranu (odnosno Mediteranu). I ta je tvrdnja točna. Naime, ako se pogleda s koliko marina na Mediteranu upravljaju njihovi izravni konkurenti, ovako stvari stoje:
- D MARIN iz Turske upravlja s 18 marina na području EU, dakle manje marina od ACI-a. Imaju još tri marine u Turskoj dok je ostatak njihovih marina na području Ujedinjenih arapskih emirata.
- Tu je i MDL Marinas koji upravljaju s 19 marina, od toga ih je 18 u Ujedinjenom kraljevstvu.
- Globalno jaki igrači su I IGY Marinas iz Amerike, ali na području EU upravljaju s 8 marina.
Inače, ACI marine su 2023. obilježile svojih 40 godina te su i tom prilikom sami istaknuli da su lideri na Mediteranu.
Dodajmo i to da prema podacima Poslovne.hr njihov ukupni godišnji prihod 2023. bio je 36.456.054,00 eura, a detalji se mogu vidjeti OVDJE.
Filipović je rekao i da najveća agencija za promet nekretnine također ima sjedište u Rijeci. I ta je izjava točna - naime iz Hrvatske gospodarske komore potvrdili su da je riječ o tvrtki DOGMA NEKRETNINE. Podaci sa stranice Poslovna.hr pokazuju da je tvrtka lani ostvarila ukupni godišnji prihod u iznosu od 5.945.958,00 eura. Detalji se mogu vidjeti OVDJE.
I iz Ministarstva gospodarstva potvrdili su nam da je "prema javno dostupnim podacima Financijske agencije (FINA), agencija s najvećim prihodom u sektoru posredovanja u prometu nekretninama u 2024. godini bila tvrtka Dogma nekretnine."
Rinčić o gubitku stanovništva
Dotaknuvši se pitanja demografije, Rinčić je ustvrdila da Rijeka gubi stanovništvo, što je ponovila više puta tijekom debate.
"Gdje je Rijeka danas? Grad je koji stagnira, koji nažalost gubi stanovnike i koji nije investitorima poželjan", tvrdi Rinčić.
Njezina tvrdnja je točna.
Rijeka je prema popisu stanovništva iz 2011. imala 128.624 stanovnika, a deset godina kasnije čak 20.000 manje, odnosno 107.964 stanovnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
U razdoblju od 2011. do 2023. godine, iz grada je odselilo 40.594 stanovnika.
"Osim što je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju definitivno došlo i do veće fluktuacije i do većeg iseljavanja, kod Rijeke je specifično što se dio ljudi iselio na područje riječkog prstena", objašnjavaju iz Grada.
Navodeći razloge iseljavanja, istaknuli su: "Rijeka je u specifičnijoj situaciji odnosno činjenica je da je Rijeke najgušće naseljeni grad u Hrvatskoj a i izvan Hrvatske što znači da je svaka gradnja – od poslovnih zona do stanova - u pravilu jako zahtjevna. (Usporedbe radi, Split ima površinu od gotovo 80 km2, a recimo općina Matulji ima čak 175,6 km2 ili Grad Bakar koji ima 125 km2).
Rijeka je prostorno ograničena na samo 44 km2 a to uzrokuje visoke cijene nekretnina te je dio Riječana iselio u gradove i općine riječkog prstena gdje su uspijevali doći do nekretnina po ipak povoljnijim cijenama.
U tom kontekstu, i kroz Inicijativu 4 grada, intenzivno se razmatraju i planiraju za Rijeku prihvatljivi modeli priuštivog stanovanja".
Filipović o mirovinama
Dosadašnji gradonačelnik Filipović odgovorio je na kratko pitanje o tome kolika je mirovina na području Rijeke te je naveo: “Zna se tko isplaćuje mirovine, ona je pitanje nacionalne politike i prosječna mirovina je 600-tinjak eura na području Grada Rijeke.“
Ova tvrdnja je točna.
Naime, prema podacima koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u travnju su na području Grada Rijeke imali evidentiranog 36.001 korisnika mirovine koja je išla u isplatu u svibnju. Riječ je o umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili prema zakonima o mirovinskom osiguranju, a prosječan iznos mirovine bio je 678,09 eura.
Rinčić o radu u Gradskom vijeću
Tijekom međusobnog prepucavanja kandidata, Rinčić je Filipoviću predbacila da tijekom mandata nije bio na svom radnom mjestu, dok je za sebe ustvrdila da je bila "najaktivnija gradska vijećnica".
Njezina tvrdnja je točna.
Naime, lokalni je portal Fiuman krajem prosinca objavio statistiku najaktivnijih gradskih vijećnika u aktualnom sastavu, koja je pokazala da je najviše vijećničkih pitanja aktualnom gradonačelniku Filipoviću postavila upravo Rinčić.
Od 120 pitanja, 22 mu je postavila usmeno, a 98 pisanim putem.
Iza nje po aktivnosti slijedi nezavisna vijećnica Maša Magzan koja je postavila ukupno 108 pitanja, pa vijećnik Akcije mladih Vedran Vivoda sa 60 pitanja.
Rinčić o cijenama parkinga
Iva Rinčić govorila je i o cijenama parkinga u Rijeci pa kazala:
"Sada na gradskom parkiralištu imate cijenu od 0,80 eura, a na parkiralištima investitora, koji već sada pokriva brojna parkirališta u Rijeci, je cijena 2,80 eura. Što je tri i pol puta više".
Njezinu tvrdnju treba uzeti s oprezom.
Cijena javnog parkinga u Rijeci kreće se od 0,50 eura po satu do 1,40 eura po satu, ovisno o zoni u kojoj se parkirate, vidljivo je iz podataka na stranici Rijeka plus, koja upravlja javnim parkiralištima pod naplatom. Iako ima dijelova grada u kojima se parking naplaćuje 80 centi, ima i onih javnih parkirališta gdje je i nešto skuplje.
S druge strane, cijena u nekim garažama ide i do 1,30 eura po satu, a na nekim privatnim parkiralištima i do 2,80 eura.
Vozači će najjeftinije proći u drugoj zoni, odnosno u ulicama Petra Kobeka, Milutina Barača i na Volčićevom trgu gdje se sat vremena parkinga naplaćuje 50 centi.
U prvoj zoni ta se cijena penje na 60 centi po satu, kao i u trećoj zoni, dok u 2A zoni, petoj zoni i na parkiralištu Krešimirova sat košta 80 centi.
U zonama 0. i 0.B parking po satu iznosi jedan euro.
Cijene parkinga u garažama i zatvorenim parkiralištima također variraju od:
- 0,80 centi (parkiralište Školjić i parkiralište Delta, javna garaža Centar Zamet, javna garaža bazeni Kantrida, garaža Zagrad B)
- 1 euro (parkiralište Putnička obala, garaža u Ciottinoj ulici)
- 1,10 eura (KBC Sušak i garaža KBC Sušak, KBC Rijeka i Podpinjol)
- 1,30 eura (garaža Srednja Delta).
"Tvrtka Rijeka plus d.o.o. trenutno upravlja s nešto više od 9 000 parkirnih mjesta od čega je nešto više od 6300 mjesta na otvorenim parkiralištima, parkiralištima pod rampom i u garažama te oko 3000 legalnih parkirnih mjesta koja nisu pod naplatom (označena su bijelom horizontalnom signalizacijom). Cijene na otvorenim parkiralištima kreću se od 0,50 eura do 1,40 eura za sat parkiranja", potvrđuju iz Grada Rijeke.
Međutim, cijena na parkingu Korzo koji nudi 95 parkirnih mjesta u ulici Erazma Barčića, dostiže 2,80 eura, što je vidljivo na stranici Best in Parking, na kojoj se vidi popis parkirališta po gradovima.
Parking Cambierieva, s dostupnih 118 mjesta, vozače će koštati 2 eura po satu.
Na parkirnim lokacijama kojima upravljanju privatne tvrtke na raspolaganju je oko 2000 parkirnih mjesta.
Filipović o prirezu
Filipović je u debate govorio i o prirezu te naveo: “Ja sam obećao smanjenje prireza s 15 na 10 posto i to sam u potpunosti ostvario.”
Ova tvrdnja je točna, iako se u međuvremenu promijenio način poreznog opterećenja s obzirom na izmjene u poreznom sustavu koji je donijela Vlada.
Naime, jedno od obećanja Filipovića bilo je da će u svom mandatu kao gradonačelnika smanjiti prirez u Rijeci s 15 na 10 posto.
Zaista se prirez 2022. prvo smanjio na 14 posto. Novi list je u rujnu 2021. objavio da je Filipović i tada najavljivao da će se prirez u Rijeci do 2025. smanjiti na 10 posto, tu objavu možete vidjeti OVDJE.
Iz Grada su izračunali i efekt smanjivanja prireza na 14 posto: S tadašnjom prosječnom mjesečnom bruto plaćom od 9671 nekadašnjih kuna, izračunali su da će na godišnjoj razini neto plaća porasti za 89,70 tadašnjih kuna.
Dodatno – izračunali su da će neto plaća na godišnjoj razini biti veća za 448,40 kuna kada se prirez smanji na konačnih 10 posto.
Godinu dana kasnije prirez je u Rijeci smanjen na 13 posto. “Smanjenje prireza na 13 posto drugi je korak u ostvarenju konačnog cilja u skladu s predizbornim obećanjima – smanjenja stope prireza porezu na dohodak na 10 posto od 1. siječnja 2025.”, objavili su tada u Gradu Rijeci, a tu objavu možete detaljnije pogledati OVDJE.
Ponovno su dali izračun efekt smanjivanja prireza na 13 posto za prosječnu bruto plaćom od 10.306 tadašnjih kuna odnosno 1367,84 eura.
“U odnosu na 2021. godinu kada je stopa prireza iznosila 15 posto, zbog daljnjeg smanjenja stope prireza porezu na dohodak na 13 posto u 2023. godini na godišnjoj razini imat će veću neto plaću za 203,76 kuna odnosno 27,04 eura”, objavio je Grad Rijeka.
Daljnjeg smanjivanja prireza nije bilo, najavljivale su se porezne promjene od strane Vlade pa i to da će se prirez ukinuti.
Njegovu nadoknadu omogućila je izmjenama stopa godišnjeg poreza na dohodak, pa je na neki način porez na dohodak zamijenio prirez.
Iz Grada Rijeke objavili su kakve novosti slijede po pitanju poreznog opterećenja u Gradu Rijeci:
"Gradsko vijeće je krajem prošle godine usvojilo je izmjene Odluke o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području grada Rijeke, koje donose smanjenje poreza na dohodak u 2025. godini. Porezne izmjene planirane su u 2025. godini s ciljem dodatnog poreznog rasterećenja građana Rijeke, kao nastavak procesa započetog na početku mandata te ispunjenja predizbornog obećanja danog građanima.
Temeljem spomenutog programa za mandatno razdoblje 2021. do 2025. godine, Grad Rijeka je u protekle tri godine, u cilju poreznog rasterećenja građana, smanjio stopu prireza porezu na dohodak s prvotnih 15% na 13 %. S obzirom na to da je u 2024. godini prema ranijim odredbama Zakona stopa prireza porezu na dohodak trebala biti 12 %, sukladno spomenutim izmjenama zakona, važećom Odlukom o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području grada Rijeke je u odnosu na porezne obveznike na području grada Rijeke utvrđena niža stopa poreza na dohodak u visini od 22,4 % te viša stopa poreza na dohodak u visini od 33,6 %.
O prijedlogu Nacrta Odluke o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području grada Rijeke provedeno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Međutim, tijekom postupka savjetovanja Vlada RH u postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Predloženim izmjenama i dopunama bi se, pored izmijenio važeći Zakon na način da bi od 1. siječnja 2025. godine veliki gradovi i gradovi sjedišta županija (u koju kategoriju spada i Rijeka) mogli svojom odlukom nižu stopu godišnjeg poreza na dohodak propisati u granicama od 15% do 22%, te višu stopu u granicama od 25% do 32%.
Stoga je izmijenjen prijedlog odluke koja je prošla savjetovanje, budući da ranije predložena odluka ne bi bila usklađena sa zakonom. Tako se u cilju daljnjeg poreznog rasterećenja građana, planiraju se smanjiti važeće stope godišnjeg poreza na dohodak i to na način da se dosadašnja niža porezna stopa godišnjeg poreza na dohodak sa 22,4 % smanji na 22 %, a dosadašnja viša porezna stopa godišnjeg poreza na dohodak sa 33,6 % smanji na 32 % (umjesto u postupku savjetovanja predloženih 33%) s važenjem od 1. siječnja 2025. godine.
Smanjenjem visine poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području grada Rijeke poreznim obveznicima smanjila bi se porezna obveza odnosno povećao iznos neto plaće."
Iz Grada su tada dali primjer izračuna i porasta plaća zbog smanjivanja poreznog opterećenja:
"Na primjeru prosječne bruto plaće u RH za lipanj 2024. u iznosu od 1.819 eura zaposlenoj osobi samcu koji koristi samo osnovni osobni odbitak povećala bi se neto plaća za 42,98 eura godišnje, dok bi se zaposlenoj osobi koja uz osobni odbitak koristi i dodatnu olakšicu za jedno dijete povećala neto plaća za 29,52 eura godišnje.
Nadalje, uzevši u obzir da je na početku ovog mandata stopa prireza porezu na dohodak iznosila 15% što odgovara kumulativnoj nižoj poreznoj stopi od 23% (20% poreza uvećano za prirez od 15%), a u 2025. godini bi ista iznosila 22 % (20 % poreza uvećano za prirez od 10 %), iz navedenog proizlazi da za bruto prosječnu plaću od 1.819,00 eura, zaposlena osoba samac ostvaruje ukupno neto povećanje u iznosu od 107,52 eura godišnje, a zaposlena osoba s jednim djetetom ostvaruje ukupno povećanje neto plaće za 73,92 eura godišnje.", objavili su.
Filipović o Kantridi
Tema debate bio je i projekt Kantride za koju je Filipović rekao: "Studija je naručena".
Rinčić mu je na trenutak upala u riječ i rekla: "Ne, nije naručena."
On je nastavio: "Javna nabava je vani, čekamo ponude, čim to bude odrađena, prvi potpis u mom narednom mandatu bit će upravo na toj studiji."
Izjava Filipovića je točna.
Kako su nam odgovorili iz Grada Rijeke, objavljena je javna nabava za izradu Prostorno programske studije sportskog područja Kantrida. Naveli su, cilj Studije je izrada stručne podloge za izradu izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke te izradu Urbanističkog plana uređenja (UPU) tog područja.
„Studija će obuhvatiti analizu postojećih objekata i prostora, utvrditi kapacitete za daljnji razvoj rekreacijskih sadržaja i mješovite namjene. Izvest će se valorizacija prirodnih, kulturnih i infrastrukturnih resursa. Na temelju provedenih analiza, studija će dati smjernice za budući razvoj, s naglaskom na integraciju sportskih i rekreacijskih sadržaja, kao i očuvanje okoliša“, odgovorili su.
Javna nabava je još u tijeku, ponude se skupljaju do početka drugog tjedna, točnije do 2. lipnja2025., a objava se može vidjeti OVDJE.





















