Više od 200 psihologa osudilo članak o kolegici koja se bavila prostitucijom: 'Crno-bijeli pristup moralnosti nikako ne bi trebao biti način prosudbe'

Više od 200 psihologa potpisalo je reakciju na tekst i zatražilo javnu ispriku Slobodne Dalmacije zbog članka objavljenog u srijedu o psihologinji jednog Centra za socijanu skrb koja se ranije bavila prostitucijom.

Ta tema je osvanula i na naslovnici jučerašnjeg tiskanog izdanja Slobodne Dalmacije s naslovom "Uhićivana prostitutka sada radi s djecom kao psihologinja". Na portalu taj je naslov nešto podulji: "Bivša prostitutka zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb; u policijsku klopku upala je dvaput i sve priznala… Odvjetnik Primorac: Neću suditi je li to moralno, zakon je jasan".

Psiholozi su s osvrnuli na činjenicu da je u tom slučaju, polazeći od toga da su sve informacije točne i provjerene, rok za rehabilitaciju prema zakonu istekao te da se dotična psihologinja može baviti svojim poslom. Uz to, smatraju neke dijelove članka huškačkima i omalovažavajućima te naglašavaju kako bi sve moglo utjecati na njen ugled i psihičko zdravlje.

'Članak napisan usprkos zakonskim ograničenjima'

Osvrnuli su se i na reakciju na slučaj svoje kolegice, psihologinje Mirjane Krizmanić, koja je osudila takav splet zbivanja. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Obraćamo vam se povodom članka pod naslovom 'Bivša prostitutka zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb' objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji 1.9.2021. godine. U navedenom članku spominju se dvije kolegice psihologinje - jedna već ranije navedena u naslovu i druga - profesorica Mirjana Krizmanić, koja, navodno iz pozicije stručnjaka, izražava moralnu osudu prvonavedene kolegice.

ZABORAVILA 'SOČNE' DETALJE /

Centar za socijalnu skrb zaposlio bivšu prostitutku kao psihologinju, evo kako je upala u policijsku klopku

Polazimo iz pozicije da su tvrdnje navedene u članku točne i provjerene, vezano za navodnu prekršajnu kažnjavanost kolegice, kao i navodno zaposlenje u Centru za socijalnu skrb. Ističemo, kako je i u članku navedeno, da je po pitanju prekršajne kažnjavanosti istekao rok rehabilitacije te se bilo kakve prosudbe na temelju iste, prema zakonima Republike Hrvatske, ne smiju donositi. Ipak, smatramo ovu reakciju nužnom jer je članak napisan usprkos zakonskim ograničenjima i može značajno narušiti ugled neimenovane kolegice, kao i njeno osobno mentalno zdravlje.

Izneseni stavovi profesorice Krizmanić u ovom slučaju, kao i u prošlogodišnjem slučaju u kojem je izjavila da je djeci u bolnicama dovoljno da ih roditelji posjete na 15 minuta dnevno, ne odražavaju stav psihološke struke.

Prostitucija je oblik prisile

Novinar Marko Didić, autor navedenog članka, pišući o navedenom slučaju, komentira ponovno uhićenje kolegice s 'Umjesto da se opameti i prestane s ovakvim aktivnostima žena 'pada' u ruke policije i iduće 2017. godine.', dok profesorica Krizmanić slučaj komentar s 'Da ste moralni, pa to je ona najmanja kvaliteta koja se očekuje od osobe koja pomaže ljudima.'

Bavljenje prostitucijom gotovo je uvijek rezultat nekog oblika prisile - direktne, od strane određene osobe ili indirektne, u kojima se osobe njome počnu baviti zbog teških životnih okolnosti, a obično s ciljem pokušaja preživljavanja i izbjegavanja krajnjeg siromaštva. U brojnim istraživanjima koja su se bavila temom prostitucije, značajna većina ispitanih osoba navodi da se želi prestati baviti prostitucijom, no ne može. Slijedom toga, bavljenje prostitucijom se ne može povezati 'opamećivanjem' kao što navodi autor članka, već s borbom za puko preživljavanje, na načine koji su nam dostupni.

Kad govorimo o moralnosti, različite teorije morala i moralnog razvoja nas uče da moralnost određenog čina velikim dijelom određuju okolnosti u kojima se isti odigrao. Iako smo svjesni da je krađa nemoralna, gotovo nitko ne bi smatrao nemoralnim nekoga tko nema novaca, a ukrao je kruh da nahrani djecu. Stoga, želju za preživljavanjem i školovanjem ne možemo smatrati nenormalnom niti nemoralnom. Crno-bijeli pristup moralnosti, odnosno inherentno dijeljenje postupaka na moralne i nemoralne, dobre i loše, normalne i nenormalne nikako ne bi trebao biti način prosudbe od strane psihologa, zbog čega se od takvih etiketa u imenovanom članku kao struka ograđujemo.

Teorije moralnog razvoja nam govore da s razvojem moralnog rasuđivanja, a koje se razvija pod utjecajem maturacije, kognitivnog i emocionalnog razvoja, a osobito iskustva s drugim ljudima i upoznavanjem njihovih sudbina, pri moralnoj prosudbi u obzir uzimamo sve više faktora te postajemo sve manje odrješiti u definiranju postupka kao moralnog ili nemoralnog.

A što je s klijentima?

Također nam je indikativno da se novinar primarno bavi kolegicom, koju se na osuđujući način prikazuje i komentira u tekstu, dok se navodni 'klijenti' ne spominju. Zanima nas, jesu li i oni predmet nekog članka u izradi? Hoće li se i njih javno propitivati, hoće li i o njima netko donositi moralni sud i hoće li se i njihova stručnost i profesionalnost stavljati u kontekst njihovih osobnih života? Ovakav pristup nas može dovesti do zaključka da se ne radi 'samo' o nečijem narušavanju tuđe privatnosti, donošenju moralnih prosudbi gdje im nije mjesto, propitivanju stručnosti bez temelja, nego i jasnoj diskriminaciji kolegice na osnovu spola. U sustavima koji imaju za cilj zaštitu žena, kriminalizira se kupovina, a ne prodaja seksualnih usluga.

Profesorica Krizmanić također navodi da se 'njoj kao djelatnici centra obraćaju ljudi koji imaju neki problem, koji su osjetljivi, koji su u potrebi, i sigurno od te osobe očekuje da bude moralno čista i ispravna, u suprotnom joj ne bi iznosili svoje najintimnije probleme i očekivali da im ona pomogne.'

Istraživanja o efikasnosti savjetovanja i psihoterapije pokazuju da efikasnost istih najviše ovisi o odnosu koji klijent i savjetovatelj stvore. Govoreći o slučajevima Centra za socijalnu skrb, često govorimo o ljudima koji imaju iskustvo teškog života, preživljavanja i različitih osobnih pogrešaka koje su dovele do teških sudbina. Pitamo se, s kim će takvi pojedinci i pojedinke lakše stvoriti odnos - s osobom koja nikad u životu nije pogriješila, ili s osobom koja je i sama imala iskustva teških životnih perioda? Prije i nakon diplome, psiholozi i psihologinje samo su ljudi - sa svojim manama, slabostima i životnim teškoćama. Upravo to je ono što nam često pomaže da razumijemo i da se povežemo s onima koji od nas traže pomoć.

Traže javnu ispriku

Svatko od nas nižepotpisanih, kao pojedinac/pojedinka i kao (budući) psiholog/psihologinja, najstrože osuđujemo ovakvo senzacionalističko komentiranje tuđe prošlosti, kao i moralne osude bez pozadinskog uvida. Stoga tražimo javnu ispriku Slobodne Dalmacije kao medija koji je prenio članak i novinara koji ga je na ovaj način napisao. Apeliramo na medije, novinare, kao i kolege stručnjake da u svojim izvještajima i medijskim istupima poštuju Etičke kodekse svoje struke, te da objektivno pristupaju temama kojima se bave", navodi se u priopćenju iza kojeg stoje:

Dubravka Pešorda, mag. psych.Mauro Lacovich, prof., dipl. psihologHelena Rašić Radauš, mag.psych.Ana Čulić, mag.psych.Mia Rogić, mag.psych.Tajana Kucelin, mag.psych.Ivan Zečević, mag.psych., KBT terapeut pod supervizijomAdrijana Berčić, mag.psych.Sabina Šimić, prof. psihologijeMirjana Sučević Ercegovac, mag.psych.Valerija Vidović, mag.psych.Klaudia Segnan Bilović, prof.psihologijeAna Morić Barbaroša, psihologinjaJelena Bupić, mag. psych.Ivana Čorić, magistra psihologijeMarija Kapović, prof.psihologijeAnja Pervan, mag.psych.dr. sc. Tina Krznarić Jaković, mag. psych.Matea Smetko, mag.psih.Linda Rajhvajn BulatAna Čulin, mag. psych.Vanja Točaković, mag.psych.Divna Blažev, mag. psychSonja Pribela-Hodap, univ.spec.Sanja Hrnčević, mag.psych.Margareta Medić, mag.psych.Greta Znika, klinički psihologAnita Milanović Lambeta prof.psih.univ.spec.mediat.Zrinka Sever, dipl. psihologMaja Kokorić ŠkaraTamara Sremec, prof. psihologAna Bilčić, mag.psych.Neda Vac Burić, prof psihologijeNives Barišić, dipl. psihologKarlo Benas, dipl. psih. prof., univ. spec. oec.Biljana Delić, dipl.prof. psihologijeGordana Knezić, prof. psihologijeNika Medić, mag. psihologijeAna-Marija Čango, magistra psihologijeMirela Vlašić Fištrović, magistra psihologijeValentina Mikulić, mag. psych.Dragan Vuletin, mag.psychBojana Kutić, dipl. psihologKatarina Perkušić, magistra psihologijeMarta Cifrek-Kolarić, prof. psih.Marina Dragičević, mag.psych.Petra Brnić, prof. psihologijeLucijana Rupić Krstić, prof.Lea Šipka, mag.psych.Ivana Marin, mag.psychIlijana Grgić, mag.psych.Petra Gavranović, mag. psych.Ivana Garašić, mag. psych.Petra Pervan, mag. psych.Tea Ožegović, mag.psych.Melita Ladika, mag.psych.Martina Čarija, psihologinja i psihoterapeutkinjaLejla Talić, magistra psihologije, certificirana kognitivno bihevioralna terapeutkinjaMagdalena Spudić, mag.psych.Jana Šimon, mag. psych.Majda Stojenič, dipl.psihTea Požgajčić Prpić, mag.psychLaura Martinić, mag.psych.Anja Smajla, mag. PsychSandra Pandžić, mag. psi.Maja Močibob, dipl.psihologTijana Debelić, mag. psih.Nataša Ivanković, dipl.psih.,prof.Josipa Mazalin, mag. psych.Dejvid ZomboriTanja Babić Franjkić, mag.psych.Iva Gortan, mag.psych.Tamara Budisavljević, dipl. psih.Bernarda Škegro, mag. psihologijeKristina Humski, mag.psychKristina Gabrijelčić, mag. psych.Andrea Cetina, magistra psihologijeSaša Preradović, mag. psych.Ida Juranić, mag.psych., MBAMirna Petretić Vukov, prof. psihologijeDanijela Božić, mag.psych.Tanja Karakaš, mag. psych.Svetislav Joka, dipl.psihologDinko Pleša, magistar psihologijeLada Bihler, dipl. psihologAmalija Hrepić Gruić, psihologinjaPetra Polak, mag.psych.Marina Milković, mag. psihologijeVesna Gunjača, mag. psych.Sandra Tolić, psiholog i psihoterapeutDajana Blažević, mag.psych.Ana Smolec, mag.psych.Ivana Ćosić Pregrad, klinički psihologMarina Kovačić, mag.psych.dr. sc. Mara ŠimunovićDora Pavlović, mag. psych.Doroteja Zovkić, magistra psihologijeMartina Cikač, prof.psihologijeMaja Kolega, dr. sc.Davor TrokterIva Grgić, mag. psych.Marija Berzati, mag.psihBožidar Nikša Tarabić, mag.psych.Petra Takač, mag. psihologijeIvona Primorac, mag.polit.socMartina Gajić, mag.psych.Maša Cek, mag.psych. et mag. educ. psych.Marija Markotić, dipl. psihologinjaMarta Nekić, mag.psych.Ante Brozović, dipl. psihologSonja Krnjeta Ivanović, prof. psihologijeLucija Conar, mag. psych.Josipa Milović, psihologinjaDragica Visković psihologMaja Štampar, mag.psych.Danijela Perić Krstulović, prof.soc.pead.Andrea Janković, prof.psihologijeTajana Hodko, mag.psych.Maja Lipanović, prof psihologLuka Roje, mag. psych.Sanja Samardžija, dipl. psiholog - prof.Sanja Olbina-Borić, prof. psihologijeMaša Milas, mag.psych.Kristina Krulić Kuzman, mag.psihologijeMarija Prpa, mag.psych.Kristina Bačkonja, dipl. psihologAnamarija Lonza, mag. psych.Ana Antolović, mag.psych.Helena Vlašić, mag.soc.radaAnja Šepčević Sudar, mag. psihologijeSnježana Fridrih ŠimićTajana Hinić, bakalar psihologije, 5 godina diplomskog studijaIrena Čorko Meštrović, mr.sc.Jelena Frančišković, mag.psych.Jelena Birsa, prof. psihologijeIvana Mihotić Sekovanić, mag. psych.Domagoj Blažević, magistar psihologijeAleksandra Vujović, psihologIvana Begić, dipl. psih.Anamaria Marelja, mag.psych.Lucija Knežević, studentica psihologijeIvana Radić, dipl. psih.Dora Delić, magistra psihologijeMaja Bijelić, mag. PsychLana Heim Šarko, mag. psychTamara Les, magistra psihologijeSanja Bijelić Gudelj, mag. psihologijeMirjam Tkalčić. mag.psych.Renata Debartoli, mag. psych, dječji integrativni psihoterapeutJasmina Sočković, psiholog-psihoterapeutSanja Brundić, psiholog i psihoterapeutGordana KatalenićMarina Vidović, peer support stručnjak, psihoterapeut u edukacijiMirna Čugura, mag. psych.Katarina Komarica, geštalt socioterapeutMaja Bonačić, mag.psych.Sandra Lipovac, dipl.psiholog-prof.Ivona Maričić Kukuljan, dipl. psiholog., prof., psihoterapeutSuzana Jurač Štefančić, mag.psych.Alberta Mohorović, mag. psych.Iva Gospodnetić, mag. psych.Lada Šteher, bacc. psych.Dina Čarija, prof. MR. Spec.klinički psihologTena Rak, prof. psihologijeAmela Muftić Župan, mag. psych.Andreja Kudrić, mag.psych.Ivana Sučić ŠantekValentina Čarapina, mag.psych.Iva RajićLucija Delić, mag. psych.Dora Medić, Magistrica psihologijeMaja Kelam, psihologMarko Toth, mag. psych.Mia Redovniković, mag.psych.Davorka Bišćan Andraši, mag.psych.Dominik Šmida, magistar psihologijeTanja Dejanović Šagadin, prof psihologinja i psihoterapeutkinjaLeon Sić, studentAna BulašInes Gazibara, dipl. psiholog - prof.Mila Podgornjak, bacc. psych.Nikola Greb, magistar psihologijeMarija IvanovićDora Petrović, mag. psych.Maja Vujčić Vračević, prof. psihologijeAna Ruševljan Kaurić, dipl. psihologTani Proso, mag.act.socLana Horak Pajić, psihologLada Šojat, prof. psihologijeGalea Selimović, studentica psihologijeLucija Paić Gotovac, mag. psych.Barbara Paušak, univ. bacc. psych.Petra Gajica, dipl. psiholog i prof. psihologijeLana Vincelj BeleKatarina Mabić, univ. bacc. psych.Sabina Stepić, mag. psych.Iva Peroš, mag. psych.Sanja Bulog, mag.psych.Anita Penić Jurković, mag. psych.Jasminka Bencek, prof.psih.Igor Mikloušić, dr.sc.Hana Matejašić, mag.psihologijeIva Prskalo, dipl. psih.Sena PuhovskiSara MarasInes Cokarić, prof. psihologije, psihoterapeutMihaela Korman, mag.psych.Maša Komadina, psihologinja i prof. psihologijeJadranka Valić, magistra psihologijePaula Andabak, magistra psihologijeAna Sambolek, dipl.psiholog i gestalt psihoterapeutIvana Selak, mag. psyh.Andrea Vlašić, doktor psihologijeIrena Jurjević, mag.paed., mag.doc, psihoterapeutkinjaIva Razić Miholić, gestalt psihoterapeutBarbara Tomašić, mag.psych., dipl.psihoterapeutDora Daraboš, mag. psych.Anita Prizmić