Plenković otkrio za koliko birača se mijenja izborna jedinica: 'Evo što smo željeli postići'

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavili su prijedlog Zakona o izbornim jedinicama.

"Riječ je o Zakonu koji ima svega 17 članaka. Riječ je o Zakonu koji se mijena i po člancima navodi koji su to krajevi Hrvatske u kojoj izbornoj jedinici", rekao je uvodno Plenković pa upozorio na četiri glavne poruke tog Zakona:

"Osigurati jednaku težinu glasa, izborne jedinice moraju što više pratiti administrativne granice, odstupanja ne smiju biti veća od +/- 5 posto te novi Zakon treba donijeti do 1. listopada ove godine. Mi smo željeli postići da zadržimo postojeći model od 10 izbornih jedinica u kojima se u Hrvatskoj bira po 14 zastupnika", objasnio je Plenković.

Naglasio je kako se za 22 posto birača mijenja izborna jedinica.

"Da bi se odstupanja korigirala, pristupili smo modifikaciji i u budućoj arhitekturi izbornih jedinica, prema prijedlogu Vlade, nas dovodi u situaciju da je najveće odstupanje od prosjeka koji je sada nešto niži, samo 2,20 posto u plusu u 10. izbornoj jedinici”, pojasnio je.

Ovako izgledaju postojeće izborne jedince:

A ovako će od sada izgledati:

Najveća promjena unosi se u Grad Zagreb, koja umjesto četiri izborne jedinice sada ima tri izborne jedinice. Grad Zagreb je i u 1., 2. i 6. izbornoj jedinici sada.

"Otklanja se prigovor da na Jarunu ili u Brezovici glasuju s biračima na Jadranskoj obali. Po mom dubokom uvjerenju, ovo osigurava ravnopravnost svih koji sudjeluju u političkoj utakmici. Riješen je problem geografskog deficita, odnosno suficita, koji je postojao kod izbornih jedinica koje su sada na snazi", objasnio je Plenković.

1. izborna jedinica

2. izborna jedinica

3. izborna jedinica

4. izborna jedinica

5. izborna jedinica

6. izborna jedinica

7. izborna jedinica

8. izborna jedinica

9. izborna jedinica

10. izborna jedinica

Nakon predstavljanja, ministar Malenica je odgovarao na pitanja.

"Registar birača se formira temeljem evidencija prebivališta i matica koje se nalaze u ministarstvima. Riječ je o registru koji se dnevno mijenja. Izbori se provode temeljem popisa birača. Držimo da su podaci u registru birača vjerodostojni. Ne želim ulaziti u raspravu o popisu stanovništva. Mi smo uzeli ovdje registar birača ne popis stanovništva. Registar birača je temelj za izborni zakon."