Za sve je kriva korona: Pacijent ima slomljenu kralježnicu i već mjesecima čeka operaciju u KB Dubrava

Brojni su korisnici zdravstvenih ustanova i u ovom valu pandemije ostali bez plaćene zdravstvene skrbi, a u javnost sve više izlaze šokantni slučajevi.

Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za prava pacijenata, kaže kako se jedan pacijent KB Dubrava radi toga požalio i pučkoj pravobraniteljici jer mu je, kako kažu, u KB Dubrava otkazana operacija kralježnice unatoč frakturi iste.

Zbog loma pacijent ne može ni kontrolirati mokrenje, no nije zbog toga preusmjeren u drugu bolnicu niti mu je zakazan novi termin operacije. "Bilo je to još u listopadu. Zvao je bolnicu više puta, ali mu nisu znali reći kad bi mogao doći na red za operaciju", govori Karačić za Novi list.

OMIKRON STIGAO U HRVATSKU /

Novi soj potvrđen kod dva pacijenta, Kaić otkrio detalje o simptomima: 'K'o da ga je vlak zgazio, trajalo je par dana'

Tri mjeseca čekala i nije znala ima li rak

S druge strane, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ), Ivica Belina, navodi kako je, također pacijentica iz Zagreba, tri mjeseca čekala na CT crijeva ne znajući ima li karcinom.

Pojašnjava kako je otkrila okultno krvarenje u stolici nakon kolonoskopije, a samo dva mjeseca čekala je na pregled. Onda je bila i COVID pozitivna pa je pregled dodatno odgođen.

"Tako je čekala tri mjeseca, ne znajući ima li rak. Na svu sreću, nije joj dijagnosticiran tumor nego predkanceroza, ali moglo je biti i drukčije, a u tri mjeseca pitanje je kamo bi se bolest razvila", ističe Belina.

PRIMJENJUJE SE U DVIJE DOZE /

Cjepivo protiv koronavirusa stiže i za one najmanje: HZJZ otkrio kada i koliko ga dobiva Hrvatska

Liste čekanja još duže tijekom pandemije

Predsjednici udruga upozoravaju stoga na to da pacijenti u Hrvatskoj zbog pandemije nemaju pristup ni osnovnoj zdravstvenoj skrbi, a liste čekanja, koje su i prije pandemije bile duge, postale su još dulje. Naveli su, kažu, dva primjerka iz Zagreba koji na raspolaganju ima nekoliko zdravstvenih ustanova, aludirajući na to da je stanje u manjih mjestima još i gore.

"Nigdje u Europskoj uniji ne postoji situacija da pacijent plaća doprinos od 16,5 posto, a ne može ostvariti potrebnu zdravstvenu zaštitu. Najbolji primjeri prakse zdravstvenog sustava su zemlje zapadne Europe, zemlje Beneluxa koji su pokazale i solidarnost i stručno vođenje krizne situacije temeljene na povjerenju građana", rekla je Karačić.