Ovo su plaće dužnosnika i zastupnika nakon povećanja: Od 4000 eura pa do... pogledajte sami

Nižu se reakcije nakon slučaja koji je buknuo nakon lokalnih izbora. SDP je izgubio svoju važnu utvrdu - Grad Sisak. Umjesto dosadašnje gradonačelnice Kristine Ikić Baniček (SDP), u fotelju je sjeo HDZ-ov Domagoj Orlić. I upravo u vrijeme kada je Sisak bio u fokusu javnosti, Orlić je povukao svoj prvi potez i na konstituirajućoj sjednici grada povećao svoju plaću na zakonski maskimum, pa će mu plaća iznositi 4786 eura.

U cijelu je priču uključena i njegova zamjenica Sanja Mioković koja, formalno, volontira, međutim - primat će plaću gotovo u iznosu koju prima premijer Andrej Plenković. A u slučaj se uključilo i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. U četvrtak ujutro sijevnula je informacija - pokrenuli su dva predmeta.

Podsjetimo, Orlić je nedavno govorio i o lošoj financijskoj situaciji u Sisku, pa je otkazao planirani koncert Bajage za Dan grada jer, tvrdi, ovaj mjesec ne bi mogao isplatiti plaće zaposlenima u Gradu. 

Ikić Baniček na sve je rekla da je ostavila gradski proračun u plusu te da Grad ima najveći proračun u svojoj povijesti. Zaplela se situacija i kada se počelo govoriti u njenoj plaći. Nije primala plaću iz gradskog proračuna jer je imala saborsku plaću, ali je i napomenula da si ne bi podigla plaću kao Orlić i u slučaju da nije imala saborsku plaću. Kao saborska zastupnica, Ikić Baniček mjesečno zaradi nešto više od 4500 eura. 

Povećanje osnovice za državne dužnosnike

A lani smo svjedočili najavama da se nagodinu povećavaju plaće dužnosnicima. Astronomski postotci stigli su u stvarnost, pa tako saborski zastupnici primaju plaću oko 4000 eura, a iznos ovisi o mjestu prebivališta, ali i poreznoj olakšici za djecu. Za dužnosnike, prosječan porast značio je za nešto manje od 70 posto. Od prosjeka, naravno, ima i od stupanja. Ranije smo pisali i kako saborski zastupnik HDZ-ov saborski zastupnik Josip Đakić mjesečno prima plaću veću od 5500 eura. 

POVJERENSTVO 'OPERIRA' /

Otvoren postupak protiv gradonačelnika koji si je drastično povisio plaću! Pod povećalom i zamjenica

Vlada Republike Hrvatske u srpnju 2024. godine na sjednici je donijela odluku o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika. Utvrdili su iznos u visini od 947,18 eura bruto, a na snagu je stupilo već s plaćom za srpanj koja je dužnosnicima isplaćena u kolovozu. 

S obzirom na to da se osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika nije mijenjala od 2014. te da nije pratila povećanje osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika, znatno su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika, s jedne strane, i državnih službenika i namještenika, s druge strane. Pored toga, došlo je do dodatnog nesrazmjera u plaćama nakon povećanja koeficijenata za obračun plaće državnih službenika i namještenika od 1. ožujka 2024. godine"

Stoji to u prijedlogu odluke o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika.

Da bi se ta odluka provela - potrebno je osigurati financijska sredstva, a njih, sudeći po potpisu premijera Andreja Plenkoviću u ovom prijedlogu - ima dovoljno. Tako će za provedbu ove Odluke iz državnog proračuna morati osigurati 9.872.028 eura godišnje.

Još nije kraj povećanju: Rekord u rujnu?

Povećanje je to državnim dužnosnicima s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za više 80 posto, dok su plaće predsjednicima Republike, Vlade i Sabora narasle za oko 70 posto. 

Rekao je tada i ministar financija Marko Primorac da dotadašnja plaća koju su imali državni dužnosnici "nije zadovoljavajuća" te da je takav potez trebalo povući puno ranije. Premijer Andrej Plenković o osnovici lani rekao da godinama nije mijenjana, a da su u međuvremenu, tvrdi, stvoreni "preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama". 

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuo je tada da se od 2002. godine omjer službeničke i dužnosničke osnovice postupno smanjivao. Obje su smanjenje 2009. godine, istaknuo je. "I to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 206. godine, dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. godine službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira", rekao je tada Habijan.

Krajem prosinca lani, Vlada je na svojim stranicama objavila da je u njihovom mandatu osnovica plaće državnih i javnih službenika porasla gotovo 48 posto te da, kada se pogleda cjelovita reforma plaća, tada je riječ o "najvećem povećanju plaća kada". 

"Kada gledamo od 1. do 9. mjeseca 2024. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika iznosila je 2.357 eura", kazao je premijer. Uspoređujući početak mandata 2016. godine i rujan 2025. godine - plaće će se uvećati za dogovorenih tri plus tri posto, a bruto plaća javnih i državnih službenika rast će za 99 posto.

Milanovićev premijerski potpis na odluci iz 2014. godine

Sadašnji predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović od 2011. do 2016. godine obnašao je dužnost premijera u 12. sazivu Vlade. Milanović je 2013. godine potpisao Odluku kojom se utvrđuje osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika na oko 4491 kunu bruto (oko 595 eura), a godinu kasnije - smanjio je osnovicu za oko 11 posto.

Na potpisu Odluke o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika iz 2014. godine stoji da se utvrđuje bruto osnovica u visini 3980 kuna, što je oko 528 eura, a smanjenje je, moguće, izazvano recesijom kojom je tada bila pogođena Hrvatska.

Dvije godine kasnije, dolaskom na mjesto premijera, Andrej Plenković podiže bruto iznos na 5.211,02 kuna - odnosno na oko 691 euro. Povećanje je to za oko 30 posto. 

Sada, novom odlukom koja je stupila na snagu 2024. godine, Vlada je u odnosu na 2016. godinu povećala osnovicu za oko 37 posto. Najnovija odluka poništava odluku iz 2016. godine. 

Ovoliko iznose koeficijenti

Osnovicu za obračun plaće dužnosnika određuje Vlada posebnom odlukom. Prema Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, ovo su koeficijenti za izračun plaće: predsjednik Republike Hrvatske ima koeficijent 9,30, predsjednik Hrvatskog sabora, Vlade i predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske - imaju koeficijent 7,86. 

Potpredsjednik Hrvatskog sabora ima koeficijent 7,14 posto, kao i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. Ministri, suci Ustavnog suda RH, glavni državni revizor, predsjednik Državnoga izbornog povjerenstva i pučki pravobranitelj imaju koeficijent 6,42. Saborski zastupnici imaju koeficijent 5,27, kao i glasnogovornik Vlade. 

Najmanje koeficijente imaju predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, zamjenici pravobranitelja za djecu, zamjenici pravobranitelja za ravnopravnost spolova i zamjenici pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Oni imaju koeficijent 4,23.

Dužnosnici koji rade u Uredu predsjednika Republike Hrvatske imaju koeficijent za izračun plaće koji odredi Predsjednik Republike Hrvatske.

Za što sve dužnosnici dobivaju naknade? 

Plaća dužnosnika, prema Zakonu, raste. Za svaku navršenu godinu staža uvećava se za 0,5 posto, a najviše za 20 posto. Dužnosnici imaju pravo naknada za odvojeni život, naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prehrane. 

Nakon prestanka dužnosti, oni koji su dužnost obnašali najmanje jednu godinu, imaju pravo na šestomjesečnu naknadu u visini plaće koju ostvaruje dužnosnik na tom mjestu - dok ne ostvare plaću po drugoj osnovi ili dok ne ispune uvjete za mirovinu. A sljedećih šest mjeseci, imaju pravo na naknadu u polovici tog iznosa. 

Čak i oni koji su dužnost obnašali manje od jedne godine, ali više od tri mjeseca, imaju pravo da tri mjeseca od dana nakon prestanka obnašanja dužnosti imaju pravo tri mjeseca primati plaću. Ipak, na naknadu ne mogu računati oni dužnosnici koji su razriješeni dužnosti zbog pravomoćne osude radi počinjenja kaznenog djela, odnosno ako je pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora, neovisno o kojem je kaznenom djelu riječ. Također, naknadu ne mogu tražiti ni dužnosnici koji su razriješeni dužnosti na osobni zahtjev ako na dužnosti nisu bili najmanje godinu dana.

Ovo su plaće hrvatskih dužnosnika

Ako uspoređujemo iznose u izvršnoj vlasti, u imovinskoj kartici Predsjednika RH Zorana Milanovića stoji da za svoju dužnost mjesečno prima neto iznos od 6273,94 eura. Milanović je na toj dužnosti od 2020. godine. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković na dužnosti je od 2016. godine. Njegova plaća iznosi 5685,94 eura, prema podacima iz siječnja 2025. godine. 

Zakonodavna vlast uključuje Sabor RH. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković za svoju dužnost prima 5448,63 eura mjesečno. Potpredsjednik Sabora Peđa Grbin na svojoj dužnosti mjesečno prima 4770,63 eura.

Plaće ministara: Žestoke amplitude

Provjerili smo i kakva su primanja na mjesečnoj razini hrvatskih ministara i ministrica. Njihove su imovinske kartice šarolike, tako da iznosi variraju. Fokusirali smo se samo na njihova ministarska primanja.

Najvišu plaću od ministara ima ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić. Mjesečno za tu poziciju prima 4808,54 eura. S nešto manjim iznosom slijedi ministar financija Marko Primorac. Neto iznos prijavljen u njegovoj imovinskoj kartici je 4793,76 eura neto. Iznos je naznačen s datumom 31. siječnja 2025. godine, a u napomeni stoji da se navedeni iznos primanja na mjesečnoj razini odnosi na razdoblje od srpnja do prosinca 2024. godine.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs mjesečno dobije plaću u iznosu od 4573,53 eura. Situacija koja nam nije sasvim jasna je kod ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana. Za obnašanje dužnosti Radman je prijavio 3596,04 eura mjesečno, ali u napomeni stoji da prijavljeni iznos predstavlja prosječan mjesečni iznos u razdoblju od prethodne imovinske kartice, dok u nastavku piše da je plaća Grlića Radmana u prosincu 2024. godine iznosila 4.672,38 eura neto.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković mjesečno zaradi plaću u neto iznosu od 4658,85 eura, dok ministar gospodarstva Ante Šušnjar mjesečno dobije 4485,68 eura za obavljanje dužnosti. Manju plaću od njih dvoje, ali svejedno nešto višu, ima ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a ona mjesečno iznosi 4467,11 eura. U nešto je višem rangu plaće i ministar turizma i sporta Tonči Glavina. Mjesečno zaradi 4427,20 eura od obnašanja dužnosti ministra. 

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek mjesečno zaradi 4378,58 eura. Nižu plaću od nje ima ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. On mjesečno neto zaradi 4287,05 eura. Za kraj, ministrica koja ima najsvježiji mandat je ministrica zdravtva Irena Hrstić. Njena plaća mjesečno iznosi 4126,35 eura. Ako usporedimo najvišu ministarsku plaću (Šipićevu) i najnižu (Hrstić), dolazimo do zaključka da je razlika u njihovoj plaći veća od 680 eura ili oko 16 posto. 

Provjerili smo i kako se plaće kreću u sudbenoj vlasti. Primjerice, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske Miroslav Šeparović mjesečno prima plaću u iznosu od 5419,39 eura. Prosječna plaća sudaca Ustavnog suda RH iznosi nešto više od 4300 eura. Najvišu plaću ima sudac Mato Arlović, a iznosi 5060,44 eura. S iznosom slijedi sutkinja Ingrid Antičević Marinović koja ima mjesečnu plaću 4836,65 eura. Najnižu plaću među sucima Ustavnog suda ima Rajko Mlinarić - 3449,56 eura, a malo višu, u iznosu od 3458,85 eura ima sudac Josip Leko.

Popisu plaća možemo dodati i guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. On na toj poziciji mjesečno zaradi 7835,71 euro. Viceguverner HNB-a Slavko Tešija ima nešto manju plaću - 7167,39 eura.

A za koliko radi prosječni građanin u Hrvatskoj? 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća po zaposlenome u u pravnim osobama u Hrvatskoj - iznosila je 1448 eura. Realno je to povećanje za 1,9 posto u odnosu na veljaču 2025. godine, a nominalno je više za 2,3 posto. 

Najveću prosječnu mjesečnu neto plaću u ožujku 2025. godine po primili su zaposleni u djelatnosti Emitiranje programa, a ona je iznosila 3469 eura. Najnižu plaću u ožujku su dobili zaposleni u djelatnosti Proizvodnja odjeće - 927 eura. 

Medijalna neto plaća za ožujak 2025. godine u Hrvatskoj je iznosila 1200 eura. Povećanje je to za oko dva posto u odnosu na veljaču, ali i povećanje za oko deset posto u usporedbi s ožujkom 2024. godine. Minimalna neto plaća 2025. iznosi oko 750 eura. Povećanje je to od oko 130 eura, odnosno nešto manje od 15,5 posto u odnosu na nekadašnji minimalac od oko 670 eura.

Minimalna plaća određuje se po sljedećim kriterijima: stopa inflacije, troškovi osnovnih životnih potreba, makroekonomski pokazatelji, socijalni dijalog. 

POGLEDAJTE VIDEO: Ne smiruju se strasti u Vukovaru: Domovinski pokret napao Pavličeka, a u sve su upleli i Srbe