Ovako nešto Osijek ne pamti, a stručnjak upozorava: 'Ovo je najgora varijanta'

Tek jedan milimetar oborine po četvornom metru pao je ovoga lipnja na osječko područje. Ovo je najsušniji lipanj u povijesti mjerenja, točnije od 1899. godine, a u 30-godišnjem razdoblju, od 1991. do 2021. godine prosjek je 78 milimetara, piše SiB.hr.

Koliko je osječko i slavonsko područje pogođeno i je li doista toliko ugroženo, komentirao je dr. sc. Marko Josipović, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju Poljoprivrednoga instituta Osijek.

"Do sada nismo imali takve zabilježene vrijednosti. Lipanj je mjesec u kojem popunjavamo zalihe, odnosno rezerve vode u tlu i tako postižemo određenu sigurnost snabdjevenosti poljoprivrednih kultura vodom. Taj mjesec je uvijek značio da, nakon travnja i svibnja, očekujemo zalihu vode i u sušnom srpnju se izvučemo. Najgora je varijanta kad je duže vrijeme bez kiše, točnije sedmi i osmi mjesec", pojašnjava za SiB.hr dr. Josipović.

MOGUĆE SU POTEŠKOĆE /

Meteorolozi upozorili na problem: 'Nije uobičajeno da traje ovako dugo'

Posljedice suše

Događalo se, kaže, da u dva ljetna mjeseca padne svega tri do četiri milimetra kiše. Ove godine, dodaje, sušni se lipanj ipak dogodio nakon nešto vlažnijega travnja i svibnja pa su se oborine ipak napunile u solidnoj količini.

"Prosjek za srpanj je negdje od 45 do 50 litara po četvornome metru i kad bi samo ta količina pala, mi bismo bili sretni. Najugroženije su kulture kukuruz, soja, šećerna repa pa i suncokret, ali i povrće i voće. Jednom riječju, ugrožena je sva poljoprivredna proizvodnja koja nosi plodove", rekao je dr. Josipović.

SPRŽENA POLJA /

Potresni prizori iz hrvatskog kraja, prijete im strašne posljedice: 'Cijene hrane opet će podivljati'

Posljedice uslijed suše, pojašnjava, najčešće se broje u milijardama. Stoga je važno, kaže, imati dobru infrastrukturu navodnjavanja. Nužno je tražiti i alternative da bismo skupili vodu u vrijeme kad je ima viška. To se može postići akumulacijom, primjerice kao na rijeci Vuki koja ima dvije akumulacije – Borovik (8,5 milijuna m³) i Koritnjak (oko 4,5 milijuna m³).

Ako i srpanj bude istovjetan ili barem sličan lipnju, dr. Josipović ističe da onda imamo definitivno ekstremno sušnu godinu, s niskim prinosima i uvozom hrane. To je pak za stočare, kaže, velik problem, baš kao i za ratare koji neće ostvariti planiran i očekivan financijski rezultat.

POGLEDAJTE VIDEO: Poljoprivrednici na rubu očaja: Suša uništila urod krumpira, cijene uvoza ih dokrajčile