Prema posljednjem popisu stanovništva Hrvatska je imala 149 naselja bez stanovnika

Prije deset godina, na posljednjem popisu stanovništva, Hrvatska je imala 149 naselja bez stanovnika, po novom će ih popisu, vjerojatno biti i više, istaknuto je u četvrtak na saborskom Odboru za zaštitu okoliša i prirode.

Taj je Odbor, naime, raspravio Izvješće o stanju u prostoru Hrvatske od 2013. do 2019. koje sadrži i analizu sustava naselja koja je potvrdila da nam i dalje odumiru naselja u pograničnim i brdsko-planinskim područjima, a koncentriraju se u središnjoj Hrvatskoj sa Zagrebom.

Te je podatke iznijela predstavnica Ministarstva prostornog uređenja Sunčana Habrun koja je navela i podatke o planiranim građevinskim i područjima izdvojene namjene, dakle gospodarskim, turističkim itd.

'Imamo više nego dovoljno građevinskih područja'

Planiranih građevinskih područja naselja imamo oko 400 tisuća hektara ili oko sedam posto površine države, a oni izdvojene namjene oko 112 tisuća hektra ili gotovo dva posto površine države. "Što to znači, je li to puno, malo...?", zanimalo je HDZ-ovog Juru Brkana.

Po meni je čak i previše, imamo više nego dovoljno građevinskih područja, odgovorila je Habrun, navodeći kako su ta područja „ekstenzivno“ planirana u situaciji kakvu imamo i s obzirom na demografske podatke koje imamo. Naglasila je kako o lokalnoj samoupravi ovisi koliko će se othrvati zahtjevima za širenje građevinskih područja. Rovinj je, primjerice, zaključio da ne žele više ugostiteljsko-turističkih zona jer im to ugrožava održivi razvoj turizma, navela je.