Nedostatak zakonske regulative: 'Pobjegla zmija? Ne bi niti trebala biti kućni ljubimac!'

Napuštanja i bjegovi egzotičnih životinja nekima se mogu činiti smiješnima, neke mogu uznemiriti - kao što se mnogi ovih dana pitaju kuda puzi Zoe, nestala zmija iz zagrebačkog Markuševca, no riječ je o ozbiljnom problemu na koji Prijatelji životinja ukazuju godinama.

Slučaj bijega kraljevskog pitona iz dvorišta obiteljske kuće udruga je iskoristila da bi ponovno ukazala na to da u Hrvatskoj nema jasne zakonske regulative uvjeta držanja zmija ili bilo kojih drugih egzotičnih životinja za kućne ljubimce što je loše za životinje, ljude i okoliš: ''To znači da je u praksi sve to prepušteno osobi koja kupi tu životinju, a to je nedopustivo i rezultira upravo ovakvim situacijama gdje takve životinje, zbog neodgovornosti skrbnika, pobjegnu i, ako ih ne nađu, prepuštene su umiranju jer ne mogu preživjeti u prirodi''. Zakon o zaštiti životinja definira kućne ljubimce vrlo općenito, a u svojim odredbama prvenstveno govori o psima i mačkama: ''Zakon jedino određuje da uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela gradova i općina koja bi trebala detaljno navesti uvjete držanja za svaku vrstu koja bi potencijalno mogla biti kućni ljubimac. Potpuno je jasno da općine i gradovi ne mogu tako nešto napraviti jer to bi zahtijevalo stručno poznavanje gmazova, riba, ptica i drugih vrsta, već bi to trebalo biti regulirano propisom na državnoj razini. Stoga su i takve gradske i općinske odluke vrlo općenite te se također odnose na pse i mačke kao kućne ljubimce''.

Podsjetimo, prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2017. prijedlog Udruge je bio da se u Hrvatskoj uvede tzv. pozitivna lista, odnosno popis vrsta koje bi se mogle držati kao kućni ljubimci, a čak je bio i uvršten u prijedlog Zakona. Na kraju je odbačen, a Prijatelji životinja tvrde zbog pritiska lobija industrije kućnih ljubimaca: ''Takva lista je već na snazi u Belgiji, Nizozemskoj i Luksemburgu, dok mnoge druge države EU-a razmatraju njezino uvođenje. Pozitivna lista, koja bi dopustila držanje samo nekih vrsta, poželjnija je u odnosu na negativnu zbog svoje jednostavnosti, a ujedno omogućava bolju kontrolu trgovine životinjama te veću zaštitu ljudi i okoliša''.

Hrvatska nema specijalizirana utočišta za egzotične životinje

Nažalost, već sada mnoge udruge koje zbrinjavaju pse i mačke zbrinjavaju i zmije, egzotične ptice, kornjače i slične životinje koje ljudi napuste ili im pobjegnu, a to za njih predstavlja dodatno opterećenje jer Hrvatska nema specijalizirana utočišta za takve životinje.

Osobito ako se uzme u obzir da mnoge od njih žive dugo, npr. iguane 20, zmije 30, a kornjače i papige 50 pa i više godina. ''Malo tko razmišlja da svaka egzotična životinja koju skrbnik napusti ili mu pobjegne postane odgovornost drugih ljudi, a posljedice toga snose životinje i društvo. U vrijeme kada smo opterećeni pandemijom i potresima, otrovna ili opasna životinja koja pobjegne postaje problem za sve'', upozoravaju iz Udruge.

Život u zatočeništvu: 'Kućni ljubimci' koji pate i prerano umiru

Za mnoge vrste, naročito egzotične životinje, također upozoravaju, život u zatočeništvu može imati tragične posljedice jer je izrazito teško ili čak nemoguće osigurati njihovu dobrobit i osigurati im dugogodišnju specijaliziranu skrb, prehranu i smještaj.  To može dovesti do ozbiljnih problema u mogućnosti držanja tih životinja, a može biti štetno i za biološku raznolikost te zdravlje ljudi i životinja: ''Uobičajeni su primjeri egzotičnih kućnih ljubimaca koji pate od neadekvatne prehrane, ozljeda od pogrešne upotrebe umjetnog grijanja/svjetla, problema s ponašanjem i neprimjerene medicinske skrbi. Za mnoge vrste nedostaju kvalitetne informacije ili ih se ignorira. Usto, divlje životinje prenose oko 72 posto zoonoza, a određene vrste opasne su zbog svoje agresivne ili otrovne prirode. Stoga životinje pate i prerano umiru''.

Prijatelji životinja, poznato je, protive se uzgoju i prodaji životinja te usmjeravaju ljude na udomljavanje napuštenih pasa i mačaka jer je jedino istinsko rješenje porast svijesti o neprihvatljivosti kupnje i zatočenja živih bića. Ipak, napominju, zakonodavac treba učiniti barem osnovne promjene da bi situacija bila pod određenom kontrolom i da ne bi eskalirala. 

Napuštanje egzotičnih životinja je i velik problem za okoliš, upozoravaju: ''Dok neke puštene životinje ne mogu opstati u prirodi, neke vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa i prijetiti drugim vrstama izumiranjem. Tako su npr. puštene crvenouhe kornjače u jezerima zagrebačkog parka Maksimir praktički istrijebile izvorno nastanjene barske kornjače. Invazivnih stranih vrsta u Europi ima više od 12.000, a na njihovu kontrolu i saniranje štete koje su izazvale u Europskoj uniji godišnje se potroši više od 12 milijardi eura''.