Mračna budućnost Jadrana: Slovenci objavili uznemirujuću prognozu

Zbog klimatskih promjena sve su više temperature postale svakodnevica. Znanstvenici s Kemijskog instituta u Ljubljani, koji su razbijali mitove o klimatskim promjenama, imaju i dobru i lošu vijest. Dobra vijest je da sve manje ljudi poriče klimatske promjene, no loša je da se rješenja čine iznimno teškima, piše slovenski 24ur.

Desetljećima smo govorili kako se moramo zaštititi od posljedica globalnih promjena. Danas možemo reći da je prvi vlak već otišao. Posljedice su tu, i neizbježne su. Dovoljno je spomenuti samo jedan očit pokazatelj: do sredine stoljeća razina Jadranskog mora porast će za 20 do 30 centimetara. Broj obalnih poplava bit će 30 puta veći. Drugim riječima - zbogom, Pirane, piše slovesnki list. 

Kada bi se radilo samo o porastu razine mora, mogli bismo nešto poduzeti, poput dizanja nasipa. No problem je u tome što te promjene donose i cijeli niz drugih izazova.

RAZNE AKTIVNOSTI /

Zeleni tjedan na RTL-u: Potaknimo promjenu i inspirirajmo za održivu budućnost!

Agencija za okoliš predviđa sve jača nevremena

Više temperature, snažnija nevremena, suše, migracije – sve to, kako kažu u Agenciji Republike Slovenije za okoliš (ARSO), dolazi u paketu. Oluje koje sve češće pogađaju i Sloveniju upravo su ono na što znanstvenici upozoravaju već godinama. Donositelji odluka sve se više slažu da treba nešto poduzeti. Mnogi se nadaju da će nas spasiti tehnološki izumi, da ćemo živjeti kao i danas, ali koristeći nove izvore energije. No tehnologija ne daje rezultate preko noći, a uz to si je cijeli svijet ne može priuštiti, upozoravaju iz Agencije.

Nitko ne govori o promjeni gospodarskog modela. Upravo je taj model rasta doveo do problema: „Dokle god će pad BDP-a od pola posto biti razlog za paniku, zaboravimo na to da će države stvarno nešto poduzeti. Buduće generacije trebale bi početi razmišljati drugačije od nas.“

Kako naglašavaju s Fakulteta društvenih znanosti: „Predodžbe roditelja o tome što je kvaliteta života morat će se promijeniti. Ne samo imati više, već živjeti u zdravom i ugodnom okolišu.“

No postavlja se pitanje ima li društvo uopće dovoljno vremena za polagano prilagođavanje? Riječ je o globalnom problemu, a rješenje bi moralo biti globalno. Nažalost, danas se čini lakšim vjerovati u Djeda Mraza nego u to da će svjetski čelnici moći postići dogovor kojim bi svi smanjili svoju moć i bogatstvo kako bi spasili budućnost.

POGLEDAJTE VIDEO: Sve je više alergičara i astmatičara, a ali i plućnih bolesnika. Krivac? Klimatske promjene