STUDENTSKI STANDARD /

Selak Raspudić: Godine studiranja treba staviti u radni staž'

Upozorila je i da u studentskim domovima nedostaje 40 do 60 posto kapaciteta, a studentima se privatni smještaj subvencionira sa 60 eura, dok su saborski zastupnici, zbog stanja na tržištu za najam stanova dobili iznos od 600 eura

VOYO logo
VOYO logo

Nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspud najavila je u četvrtak da u saborsku proceduru upućuje izmjene i dopune dvaju zakona kojim bi se unaprijedio studentski standard, tako da se godine studiranja uključe u radni staž te da se ponovno uvedu studentske poliklinike.

"Studentski standard godinama se zanemaruje, prava studenata se uopće ne unapređuju, a najčešće nisu ni predmet političkog zagovaranja i političkih rasprava i kao sveučilišna profesorica i saborska zastupnica želim promijeniti taj trend", najavila je Selak Raspudić na konferenciji za novinare.

Upozorila je i da u studentskim domovima nedostaje 40 do 60 posto kapaciteta, a studentima se privatni smještaj subvencionira sa 60 eura, dok su saborski zastupnici, zbog stanja na tržištu za najam stanova dobili iznos od 600 eura. Dometnula je i da je 60 eura eventualno dovoljno za poštanski sandučić, a ne za bilo kakav oblik smještaja koji bi bio prikladan za jednog studenta.

Država studentima ne pomaže dovoljno, ustvrdila je, najavivši da predlaže izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim bi se studentima na kraju radnog vijeka u radni staž uključile i godine studiranja jer kasnije ulaze na tržište rada i ostvaruju stalni radni odnos.

"Osobe koje studiraju i koje su od velikog interesa za državu s obzirom da su motor njezinog društva i inicijator inovacija i pozitivnih promjena, sigurno ne smiju biti na kraju radnog vijeka diskriminirane zato što su studirale", poručila je Selak Raspudić.

Najavila je i da ide s izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bi se omogućilo vraćanje studentskih poliklinika, koje u Zagrebu, primjerice, nema od 2011. godine.

"Studentske poliklinike bile su osnova studentske zdravstvene zaštite jer su studentima pružale sustavnu zdravstvenu pomoć pomoću doktora opće medicine, ginekologa, zubara i psihološke podrške, što je osobito važno s obzirom na činjenicu da imamo velike probleme s mentalnim zdravljem nakon pandemije", pojasnila je.

Upozorila je da, otkad su ukinute studentske poliklinike, veliki broj studenata koji studira izvan mjesta svog stanovanja, nije u mogućnosti dobiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu nego su upućeni da se jave u djelatnosti hitne službe ili u vlastito mjesto stanovanja.

"Činjenica da studenti nemaju poliklinike te da nema dovoljno smještenih kapaciteta u studentskim domovima ne utječe samo na njihove živote nego i na poremećaje na tržištu nekretnina, kao i gužve u hitnim službama ili bilo kojih drugim ordinacijama zbog čega zahtijevam unaprijeđenje studentskih prava, nudim ove dvije zakonske izmjene i očekujem da ćemo se oko tako bitne teme ne samo svi usuglasiti, nego konačno o njoj početi razgovarati u javnom prostoru", zaključila je Selak Raspudić.

POGLEDAJTE VIDEO: Zadarski studenti dobivaju subvencije za stan, ali i brži završetak akademske godine

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali