Splitske kandidate zagolicalo pitanje o Hajduku. Jesu li govorili istinu?

Nekoliko dana uoči drugog kruga lokalnih izbora organizirana su tri sučeljavanja za gradonačelnike tri najveća grada, koji svoje pozicije nisu osigurali u prvom krugu.

U prvoj debati u utorak sučelili smo splitske kandidate, aktualnog gradonačelnika Ivicu Puljka (Centar) koji se nada drugom mandatu i njegovog izazivača Tomislava Šutu (HDZ/DP/HSLS/HDS). U srijedu slijedi suočavanje riječkih kandidata, a u četvrtak kandidata za gradonačelnika ili gradonačelnicu Zagreba.

Tko je govorio istinu, a tko je iznosio netočne podatke provjerili smo u RTL Detektoru.

Puljak o Hajduku

Hajduk ponovno nije uspio doći do titule prvaka, puno je problema u klubu, a Grad je većinski vlasnik, no udruga Naš Hajduk "vodi kolo".

Na pitanje voditeljice Damire Gregoret treba li mijenjati model upravljanja, Puljak je odgovorio: "Mislim da u suštini ne treba jer bi bilo najlošije i najgore da se politka vrati u Hajduk. To ne bismo smjeli zagovarati jer, kad je politika upravljala Hajdukom, situacije je bila drastično lošija nego sada".

Ova izjava nije točna, ako se promotre sportski uspjesi kluba, ali i financijski pokazatelji prije i nakon ulaska udruge "Naš Hajduk" u klub.

O povijesti udruge "Naš Hajduk“

"Naš Hajduk“ je udruga građana koja korijene vuče iz Kluba navijača Torcida. U povijesti kluba ostat će upisana 2016. godina kada je na splitskoj Pjaci održano svečano potpisivanje ugovora kojim ova udruga postaje vlasnik 25 posto dionica kluba. Dionice su preuzeli od tvrtke Tommy i sve je bilo praćeno masovnim okupljanjem najvijača, palile su se tada i bengalke, a atmosfera je na trenutke izgledala kao na stadionu.

Sportski rezultati

Ako se pogleda povijest tog kluba, posljednji put je Hajduk bio državni prvak 2005. godine, a navijači kluba ponavljvanje tog uspjeha čekaju već 20 godina. Detalje o najvećim sportskim uspjesima mogu se naći na poveznici OVDJE.

Dakle, Hajduk već 20 godina nije osvojio titulu nacionalnog prvaka pa tako ni u preriodu otkako je u vlasničkoj strukturu udruga "Naš Hajduk".

Pogledaju li se Nacionalni kupovi, osvojili su ih u sezoni 2022./2023. te 2021./2022. otkako je udruga "Naš Hajduk" u vlasničkoj strukturi.

Hajduk u Europi posljednjih godina igra u Konferencijskoj ligi, dok je do sezone 2019./2020. bio u Europskoj ligi. Detalji se mogu vidjeti OVDJE.

U razgovoru s nekoliko dobrih poznavaljatelja nogometa i stanja u Hajduku, a među njima su i doaeni sportskog novinarstva, dobili smo potvrdu kako Hajdu posljednjih godina nije ostvario značajnije sportske uspjehe i nije zapisao značajnije sportske uspjehe.

Zato se dade zaključiti da u pogledu sportskih uspjeha, nije točno da je situacija bila drastično ranije lošija nego je sada.

Financijsko poslovanje

Ako se pogledaju financijska kretanja kluba, tada se može vidjeti da je lani Hajduk iskazao knjigovodstveni gubitak veći od 10,7 milijuna eura. Detalji toga mogu se naći OVDJE.

Istovremno je 2016. godinu Hajduk financijski završio s 19.842.807 tadašnjih kuna što se može pronaći na internetu pod godišnjim izvješćem za tu godinu.

Dakle, i financijski gledano, klub je ranije bolje stajao nego sada.

Pritom se treba ograditi da je teško raščlaniti uzroke pozitivnog i negativnog poslovanja kluba u pojedinim godinama, kakvi su ugovori bili ili jesu u tijeku i koja je njihova pozadina, a na kraju i kakve će biti financijske posljedice. Ali kad se podvuče crta, financijski klub ne stoji bolje sada u odnosu na ranije razdoblje.

Šuta o izgradnji cesta

Prometna infrastruktura također je došla na dnevni red među kandidatima u RTL-ovom studiju. Tomislav Šuta je optužio aktualnu gradsku vlast da nije izgradila ni jednu cestu u svom mandatu.

"Ova gradska vlast za gradske ceste, koje su u nadležnosti Grada Splita, nije napravila ništa. Imamo nula metara cesta", kazao je Šuta.

Njegova tvrdnja nije točna.

Iz Grada Splita poručuju da nikada više novaca nije uloženo u održavanje postojeće infrastrukture koja se raspadala i da je u velikom broju ulica obnovljen asfalt i nogostup.

Osim toga, naveli su da su nove ceste izgrađene u mandatu aktualne vlasti, kao i one s potpunom rekonstrukcijom:

• Put Žnjana dionica - 1350 metara
• Šetalište Pape Ivana Pavla II - 800 metara
• Lovrinačka ulica - 150 metara
• Priključak na Vranjčki put - 100 metara
• Ivana Pavla II - 800 metara
• Grabova ulica - 120 metara.

Puljak o Centru za gospodarenjem otpada Lećevica

Govoreći o (ne)postignućima protukandidata, Puljak se osvrnuo na Centar za gospodarenje otpada u Lećevici kazavši da još nije dovršen:

"Gospodin Šuta je bio pet godina direktor centra Lećevica. Nije ništa napravio praktički. Taj centar ni dan danas nije završen i tko zna kada će biti".

Njegova tvrdnja je istinita.

Desetljećima planirani Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, važan projekt koji je odobren za EU financiranje još krajem 2018., odnosno 2019. godine, još nije izgrađen do kraja i traje utrka s vremenom s obzirom na to da postojeće odlagalište Karepovac puca po šavovima.

Kako je nedavno pisao Dalmatinski portal, rokovi dovršetka Lećevice se određuju i pomiču već dva desetljeća.

Iako se prvotno najavljivalo da će Centar za gospodarenje otpadom Lećevica biti završen do kraja 2026. godine, što je obećavao direktor Regionalnog centra čistog okoliša Ivan Vukorepa, to ipak neće biti tako te će s izgradnjom kasniti najmanje dvije godine. Centar bi, prema najnovijim procjenama, trebao biti dovršen najranije 2028. godine, a njegova izgradnja i opremanje će na kraju koštati 155,37 milijuna eura, što je čak 50 posto više nego što se prvotno planiralo na njega potrošiti, o čemu su pisali brojni domaći i lokalni mediji.

Radovi prve faze budućeg centra u Lećevici, gdje bi trebao stizati sav mješoviti otpad iz cijele Splitsko-dalmatinske županije, također su kasnili. Službeno su završili krajem prosinca, iako je planirano da budu gotovi između travnja i srpnja 2024. godine.

Postrojenje za obradu otpada gradit će se u drugoj fazi. To podrazumijeva gradnju samih pogona i njihovu tehnologiju, kao i još tri pretovarne stanice u Splitu, na Hvari u na Visu.

Međutim, radovi u Centru u Lećevici u međuvremenu su stali jer se čeka završetak procedure vezane uz Studiju o utjecaju na okoliš i raspisivanje natječaja za drugu fazu gradnje, izvještavali su u ožujku domaći mediji.

Županijski centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije Lećevica je sustav građevina i uređaja za obradu, uporabu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada koji bi trebao obuhvatiti 55 gradova i općina, odnosno otprilike 455.000 stanovnika.

Centar je planiran otprilike jedan kilometar sjeverozapadno od naselja Kladnjice u općini Lećevica, sjeverno od trase autoceste Zagreb-Split, a u neposrednoj blizini lokalne ceste Lećevica–Unešić i obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Hvaru, Visu i Braču i s obzirom na razvedenost područja i brojne otoke koje Županija obuhvaća, stoji na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Projekt je krajem 2018. i početkom 2019. odobren za EU financiranje. Za njega je odobrena stopa sufinaniranja iz Kohezijskog fonda u iznosu od tadašnjih 322,5 milijuna kuna (otprilike 71 posto). Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava gotovo 19 posto sredstava, dok preostala sredstva pokriva Korisnik, odnosno Regionalni centar čistog okoliša (deset posto), izvijestio je tada Fond.

Puljak o turističkom razvoju Splita

Ivica Puljak govorio je o turističkom razvoju Splita i ustvrdio da grad više posjećuje starijih turista, nego mladih:

"Postigli smo dobre rezultate u turizmu. Zanimljivo je da su bolji rezultati u posezoni i prije sezone. Uspjeli smo pomaknuti i strukturu gostiju prema starijim gostima, što znači da sada ima manje mlađih ljudi, a više starijih koji su platežno sposobniji".

Njegova tvrnja je istinita.

Podaci Turističke zajednice Splita koje su nam dostavili pokazuju da grad pod Marjanom doista u zadnjih pet godina bilježi kontinuirani porast broja noćenja i dolazaka, kao i da u zadnjih nekoliko godina grad posjećuje više starijih, nego mladih turista.

U 2020. godini Split je posjetilo 208.951 turista koji su ostvarili 893.052 noćenja, u jeku koronakrize. Već iduće godine, grad bilježi veliki porast dolazaka (489.655) i noćenja (1.811,076).

U 2022., Split je ostvario 801.666 dolazaka i 2.782,902 noćenja, dok je broj dolazaka u 2023. skočio na 966.154, a broj noćenja na 3.052,223.

Prošle godine je Split posjetilo 1.050,852 gostiju koji su ostvarili 3.190,958 noćenja, što govori u prilog dobrim turističkim rezultatima o kojim govori Puljak.

Usporedivši strukturu gostiju u posljednjih pet godina, pokazalo se da je do promjene došlo 2023. kada je udio starijih turista premašio broj mladih, što nije bio slučaj ranijih godina.

Isti je trend vidljiv i u prvih pet mjeseci ove godine, kada je grad pod Marjanom posjetilo 78.126 mladih turista, odnosno 124.644 starijih turista.

Za lakše razumijevanje statistike, mlađim turistima označili smo sve one do 34. godine života, a u skupinu starijih svrstali sve one iznad 35. godine starosti.

Struktura gostiju po godinama je sljedeća:

Godina 2020.

• mladi (do 34.) 118.185
• stariji (od 35. godine) 90.766

Godina 2021.

• mladi (do 34.) 277.227
• stariji (od 35. godine) 212.428

Godina 2022.

• mladi (do 34.) 426.247
• stariji (od 35. godine) 375.419

Godina 2023.

• mladi (do 34.) 469.269
• stariji (od 35. godine) 496.885

Godina 2024.

• mladi (do 34.) 495.353
• stariji (od 35. godine) 555.499

Prvih pet mjeseci 2025. godine

• mladi (do 34.) 78.126
• stariji (od 35. godine) 124.644

Šuta o zaduživanju

Tomislav Šuta u studiju RTL-a izjavio je kako je trenutnu gradsku vlast obilježilo zaduživanje od 150 milijuna eura.

O zaduživanju Grada Splita i ranije smo pisali u RTL Detektoru i to tijekom debate kandidata za gradonačelnika Splita u prvom krugu. I tada je više kandidata tvrdilo da se Split za vrijeme Ivice Puljka zadužio za 150 milijuna eura, što je navodilo više kandidata.

Ova tvrdnja trebala bi se ocijeniti pažljivo jer zaduženost Grada Splita je u različitim fazama.

Pitali smo Grad Split već ranije o zaduženosti grada i naveli su da je Split trenutačno zadužen u iznosu od 41,655.000 eura.

Odgovorili su nam: "Iako je Grad u mandatu gradonačelnika Ivice Puljka dobio suglasnosti za zaduživanje na više iznose, važno je istaknuti da je Grad zadužen isključivo za sredstva koja su do sada povučena, a ne za ukupno odobrene iznose.

U prosincu 2023. godine, Gradsko vijeće Grada Splita dalo je suglasnost za zaduživanje u ukupnom iznosu od 71 milijun eura. Od toga je 49 milijuna eura odobreno od strane Vlade Republike Hrvatske, dok je za preostalih 22 milijuna eura, koji se odnose na uređenje područja Žnjana, postupak odobravanja još u tijeku – zahtjev je trenutačno na obradi u Ministarstvu financija, nakon čega će biti upućen Vladi RH na konačno odobrenje.

U ožujku 2025. godine, Gradsko vijeće Grada Splita donijelo je i novu suglasnost za dodatno zaduženje u iznosu od 79 milijuna eura. I za ovaj iznos potrebno je ishoditi suglasnost Vlade RH, što je zakonski preduvjet za sklapanje ugovora o kreditu. Kreditni aranžman koji Grad Split ugovara s Europskom investicijskom bankom (EIB) predviđa rok otplate od 25 godina, uključujući poček od pet godina. Prema važećem Zakonu o proračunu, maksimalni dopušteni stupanj zaduženosti jedinice lokalne samouprave iznosi 20 posto ostvarenih prihoda prethodne godine. Grad Split je trenutačno zadužen tek 4,54 posto, čime se svrstava među najmanje zadužene gradove".

Kada se zbroje iznosi koje navode službeno iz Grada Splita, ispada da je do sad dana suglasnost za zaduživanje od 150 milijuna eura. No, sudeći prema njihovom odgovoru, u raznim je fazama povlačenje ovog novca i ugovaranja kredita.

Također, u svom odgovoru iz Grada Splita navode se s Europskom investicijskom bankom (EIB) ugovara kreditni aranžman s rokom otplate od 25 godina i počekom od pet godina.

Na stranicama ove banke zaista je objavljen dokument od 6. lipnja 2023. godine s detaljima predloženog financiranja u iznosu od 150 milijuna eura te se kao ukupni trošak kredita navodi iznos od 350 milijuna eura. Detalje o tome pogledajte na OVOJ POVEZNICI.

Osvrnimo se kratko i na informaciju iz grada da je već odobreno zaduživanje od 71 milijun eura - na stranicama Grada Splita objavljen je nacrt prijedloga te Odluke te se navodi da je ukupni trošak kamata 37 milijuna eura, a naveli su i popis projekata koji bi se tim novcem financiraju - tu su Dječji vrtići Pujanke, Kila, Rusulica, Mertojak, Farfield, a potom i nadogradnja osnovne škole Meje, potom Stobreč te drugih škola. Na popisu su i EU projekti kao što je Tehnološki park Dračevac i Projekt Žnjan. Detalje ovog dokumenta možete naći na OVOJ POVEZNICI.

Puljak o Kerumu i većini

S obzirom na to da nijedna opcija u prvom krugu nije osigurala većinu u Gradskom vijeću, povuklo se pitanje postizborne kombinatorike i koalicija. Puljak je podsjetio na uvjet Željka Keruma, koji se nikako ne vidi u koaliciji s MOST-om.

"Gospodin Kerum je rekao da MOST ne dolazi u obzir i da s MOST-om ne želi u većinu. To znači da HDZ i Kerum nemaju većinu niti je mogu imati", poručio je Puljak.

Njegovu tvrdnju treba uzeti s oprezom.

Točno je da je Željko Kerum prije tjedan dana javno rekao "ne" MOST-u.

"Vidim da vam matematika ne ide kako triba. Od kada je jedan više nego četiri? MOST ima jednog vijećnika i vi pišete da on odlučuje o većini u Splitu? Da pojasnim, MOST je stranka koja je bila u koaliciji s Puljkom u Splitu. Nikad više neće MOST i Puljak vladat u Splitu. Moja stranka HGS neće s njima surađivati", objavio je Kerum dan nakon prvog kruga izbora na svom Facebooku.

 

 

Nadalje, istina je i da HDZ i Kerum u ovom trenutku nemaju većinu, osim ako ne odluče koalirati s drugim opcijama.

Naime, Kerumova stranka je osvojila četiri mjesta u Gradskom vijeću, a HDZ s partnerima 10. To znači da su za dva mjesta kratki, budući da za većinu u splitskom Gradskom vijeću, koje broji 31 vijećnika ukupno, treba 16 ruku.

S druge strane, većinu u ovom trenutku nema ni Puljak čija je stranka Centar osvojila 11 mandata.

Još je četiri mjesta pridobila SDP-ova koalicija s Možemo! i Direktom, a dva mjesta MOST-ova koalicija predvođena Frankom Kelamom.

Međutim, RTL-ov izborni analitičar Dragan Bagić kaže da je sve moguće, pa i da HDZ i Kerum u konačnici dođu do većine kroz postizborne koalicije.

"Činjenica je da je to Kerum rekao (o nekoaliranju s MOST-om, op.a), ali nije prediktivna za stvarno ponašanje. Ako bi Šuta pobijedio za gradonačelnika, onda su moguće razne kombinacije da se sastavi većina. Ne bih kategorički tvrdio da oni ne mogu sastaviti većinu. Ali, istina je da je lako nemaju i da je možda Puljku lakše sastaviti većinu", objašnjava RTL-ov analitičar.

Ipak, Bagić naglašava da će veliku ulogu igrati rezultati drugog kruga izbora, odnosno tko u konačnici postane gradonačelnik jer će tada imati bolju pregovaračku poziciju za sastavljanje većine.

Pritom ne treba isključiti ni neprirodne koalicije, dodaje analitičar, u slučaju da HDZ i Kerum doista odluče ne koalirati s MOST-om.

"Mogući su tu 'otpadci' iz SDP-a. Pitanje je što će napraviti Davor Matijević, bi li podržao Puljka ili ne. Ali nitko trenutačno nema većinu", zaključuje Bagić.

Šuta o EU projektima

HDZ-ov kandidat na sučeljavanju je ustvrdio da je za vrijeme njegova mandata, dok je bio direktor Vodovoda i kanalizacije Split, osigurao više stotina milijuna bespovratnih sredstava iz EU.

Rekao je: "Ja sam osigurao 300 milijuna besovratnih europskih sredstava - 2019. i 2020. potpisani su ugovori o europskim bespovratnim sredstvima na potezu od Trogira do Podstrane. Ugovori koji se realiziraju i za područje Grada Splita - i svih gradova općina - napokon kompletno sva aglomeracija - koja nije imala dostupnost pitke vode i odvodnje u 21. stoljeću - danas je ima".

Ova tvrdnja je točna.

Naime, na stranicama resornog Ministarstva gospodarstva objavljeni su ugovori koji su potisani za vrijeme mandata Šute na čelu ove tvrtke te je 2019. potpisan ugovor vrijednosti od 1,43 milijardi kuna.

Bio je to ugovor o sufinanciranju projekta "Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Kaštela – Trogir", a potpisali su ga tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda, Zoran Đuroković i Tomislav Šuta kao direktor Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split.

Projekt obuhvaća izgradnju sustava vodoopskrbe i sustava odvodnje na području grada Kaštela i grada Trogira te izgradnju i nadogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Razdoblje provedbe projekta bilo je do prosinca 2023. godine.

Detalje tog projekta i potpisivanja ugovora možete pronaći OVDJE. Projektom se planirala izgradnja 231 kilometra sustava javne odvodnje i 8613 priprema za kućne priključke. Dodatno, planiralo se 59,87 kilometara novog sustava javne vodoopskrbe, rekonstruiranje 65,41 kilometara postojećeg, izvođenje 1640 priprema za kućne priključke te dogradnja postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Divulje i izgradnja uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Čiovo.

Uz to, 2020. godine potpisan je ugovor za projekt aglomeracije Split-Solin vrijedan 1,8 milijardi tadašnjih kuna. I tada je na potpisivanju bio tadašnji ministar Ćorić, a riječ je bila o ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava i sufinanciranju projekta "Poboljšanje vodno-komunalne Infrastrukture aglomeracije Split-Solin". Detalji potpisivanja tog ugovora mogu se vidjeti OVDJE.

Ukupna vrijednost projekta "Split-Solin“ bila je 1.791.760.602,63 tadašnjih kuna, od čega su bespovratna EU sredstva iznosila 975.315.032,88 tadašnjih kuna, odnosno 68,71 posto prihvatljivih troškova.

Ministar Ćorić tada je rekao kako će realizacijom ove aglomeracije Splitsko-dalmatinska županija po pitanju vodno-komunalne infrastrukture biti najveće gradilište u RH.

"Uz aglomeracije koje su prethodno potpisane na području ove županije, govorimo o projektima koji dosežu vrijednost od oko 5 milijardi kuna što je čak 20 posto iznosa ukupno potpisanih i odobrenih vodno komunalnih projekata u Republici Hrvatskoj", rekao je tom prilikom ministar Ćorić prije pet godina.

Šuta je tada izjavio kako će se projektom izgraditi 124 kilometra sustava javne odvodnje, 63 kilometra sustava javne vodoopskrbe, pročistač drugog stupnja.

Realizacijom ovog projekta planiralo se osigurati spoj na sustav javne odvodnje za 25 tisuća stanovnika s područja Splita, Solina i susjednih općina, a i priključci na sustav javne vodoopskrbe za oko 4000 građana.

Kasnije su za ove projekte potpisivani i ugovori o financiranju, što se radi kada se projekti jednog financijskog razdoblja EU ne dovrše pa se prebacuju na novo financijsko razdoblje.

Kada se zbroje vrijednosti ovih projekata, dosezali su vrijednost od 3,33 milijardi nekadašnjih kuna ili 438 milijuna eura.