Zgrade su derutne, u zahodima nema sapuna, ali ima plijesni

Rezultati kažu da su tragovi plijesni koja može štetiti zdravlju učenika uočeni u više od polovice od 200 školskih zgrada, a sapuna nije bilo u čak 75 posto škola obuhvaćenih istraživanjem

Ministar obećao novce za obnovu škola i vrtića

Sveukupno gledajući, istraživanje je pokazalo da je Hrvatska u europskoj 'sredini' što se tiče uvida zdravstveno i ekoloških i građevinskih čimbenika u osnovnim školama - ističe Andreja Barišin iz Služba za zdravstvenu ekologiju HZJZ-a. Rezultate slične ovdašnjima imaju Litva, Latvija i Albanija.

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević dao je ovih dana naslutiti da bi se stanje u hravstkim osnovnim školama uskoro moglo poboljšati. Rekao je, naime, kako će potpisati 12 odluka kojim će za obnovu škola i vrtića biti izdvojeno oko 9 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz europskih fondova.

Puno se može učiniti i bez mnogo novca

U Osnovnoj školi Matije Gupca u Zagrebu kažu da se i s malo novca može učiniti mnogo.

"Možemo reći da racionalno raspoređujemo sredstva. Naši učenici svojim idejama i kreativnošću i stilom doprinose uređenju školskog interijera pa su zajedno sa učiteljima i roditeljima i ostalim zaposlenicima naše škole obojali ovaj zid", kaže Linda Zelić, profesorica dizajna informatike u toj školi.

A za samnjenje koncentracije ugljičnog dioksida, bioloških mikroba, virusa, bakterija, vlage i plijesni ne trebaju velika sredstav. štoviše, dovoljno je učionice prozračiti za vrijeme svakog malog i velikog odmora.

I JA BIH TAMO! U Finskoj otvorena škola budućnosti, puna svjetla i “bez zidova”