Užarena bitka za Rijeku: Otkrivamo tko u debati nije govorio istinu

Sveobuhvatno praćenje lokalnih izbora 2025. spremno je na svim RTL-ovim platformama.

U zadnjem tjednu kampanje organizirana su uživo na portalu Net.hr četiri sučeljavanja za gradonačelnike četiri najveća grada. Nakon Splita, u utorak su se sučelili kandidati za gradonačelnika ili gradonačelnicu Rijeke.

U studiju RTL-a u srijedu su bili aktualni gradonačelnik Marko Filipović (nezavisni kandidat), zatim kandidatkinja koalicije SDP, PGS, IDS, Lista za Rijeku, SDSS, HSS Sandra Krpan (SDP), Petra Mandić (Most), kao predstavnica koalicije Most, DOMiNO, HSP, Hrvatski suverenisti, BUZ, nezavisna kandidatkinjaIva Rinčić, koju podržavaju stranke Akcija mladih, Unija Kvarnera, Centar, HSU, Fokus, Alternativa 101, kandidat koalicije HDZ, HSLS, HDS, HNS Denis Vukorepa (HDZ) i političke platforme Možemo Nebojša Zelič.

U RTL Detektoru provjerili smo istinitost tvrdnji koje su rekli kandidati u studiju koje donosimo u nastavku teksta.

Vukorepa o propasti prodaje HŽ Carga

Denis Vukorepa osvrnuo se na aktualnog predsjednika SDP-a i nekadašnjeg ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, Sinišu Hajdaša Dončića, te epizodu pokušaja prodaje HŽ Carga.

Vukorepa je izjavio: "Sjetimo se g. Hajdaša Dončića, htio je zaustaviti projekt Gaženice, htio je zaustaviti projekt Zračne luke dr. Franje Tuđmana, ni jedan korak nisu napravili vezano za izgradnju željeznice; strateško partnerstvo s HŽ Cargo - 'sva sreća' da je rumunjski partner završio u zatvoru i završilo se s tim."

U RTL Detektoru provjeravali smo istinitost tvrdnje vezane uz HŽ Cargo i ta je tvrdnja točna.

Naime, za vrijeme mandata Siniše Hajdaša Dončića na čelu resornog ministarstva, pripremala se prodaja HŽ Carga i jedini ponuđač bila je rumunjska Grampet grupa čiji je vlasnik bio Gruia Stoica.

Taj rumunjski tajkun imao je čak masterplan postati vodeći europski cargo prijevoznik i pojavio se kao jedini kupac našeg domaćeg cargo prijevoznika.

Unatoč sumnjama sindikata u dobar pedigre potencijalnog kupca, Vlada je tada nastavila pregovore, a proces prodaje ušao je u visoku fazu.

No u siječnju 2014. godine sve je naprasno prekinuto nakon što je Stoica uhićen u Bukureštu pod sumnjom u davanje milijunskog mita za poslove u Rumunjskoj.

Za ovog kontroverznog poslovnjaka mediji su navodili i da je bio pod sumnjom utaje poreza u Rumunjskoj, potom da su mu i poslovi u Srbiji propali zbog nepoštivanja ugovora u poslovima također vezanim za željeznice.

Prodaja HŽ Carga nakon njegova uhićena propala je, a Hajdaš Dončić tada je na Vladi rekao da je prekinut razgovor s Grampet grupom navodeći da je "došlo do značajnijih odstupanja od uvjeta iz obvezujuće ponude Grampet grupe. U to se vrijeme zbog svega zazivala i ostavka Hajdaša Dončića.

Žustre rasprave o svemu su se tada povele i u Saboru, a više o tome pogledajte OVDJE.

Zelič o projektu Kantride

Kandidat za gradonačelnika Nebojša Zelič komentirao je kako kandidatkinju Ivu Rinčić podržava Unija Kvarner koja je inicijator peticije za izgradnju kompleksa Kantride, iako se ona sada zalaže za drugačije rješenje.

"Kantrida je emocija ali njima se lako manimupulira. Budući da gđu Rinčić podržava cijeli niz stranaka pa i Unija Kvarnera koja je sama pokrenula peticiju da se što prije ostvari ideja koju podržava i gradonačelnik Filipović. Pokrenuli su peticiju i ljutili se da se s tim projektom čeka, da se odugovlači, zašto se ne kreće odmah. Nije mi jasna promjena stava da ćemo ići na struku, da ćemo sve sagledati, ako vas podržavaju ljudi koji bi navrat na nos odmah gradili nebodere. Lako za stadion i pustimo to, pričamo o neboderu", rekao je Zelič.

Ova tvrdnja je točna.

Vijećnik Unije Kvarnera u riječkom Gradskom vijeću, Robert Salečić, pokrenuo je peticiju za izgradnju stadiona s neboderima na Kantridi.

U peticiji se navodi kako Grad Rijeka već desetljećima nije uspio obnoviti stadion Kantrida vlastitim sredstvima, a sada usporava privatnu investiciju koja bi donijela razvoj.

"Projekt uključuje izgradnju modernog nogometnog stadiona, tri nebodera i hotela, što bi značajno poboljšalo kvalitetu života građana. Neboderi su ključni za realizaciju stadiona i sve javne infrastrukture koja će biti u vlasništvu grada bez opterećivanja gradskog proračuna odnosno nas građana Rijeke, a slični primjeri postoje u svjetskim metropolama. Ovim projektom zapadni dio Rijeke bi procvjetao, a obalna šetnica od Kantride do Preluka dodatno bi unaprijedila gradski prostor. Portić i popularna plaža ostaju neizmijenjeni, zadržavajući tradicionalni duh, dok novi javni sadržaji donose dodatne sportsko-rekreativne mogućnosti. Rijeka bi napokon dobila stadion koji zadovoljava međunarodne standarde, uz modernu urbanu infrastrukturu. Projekt donosi razvoj, povećava atraktivnost grada i omogućava građanima uživanje u obalnom pojasu, šetnicama i prostorima za sport i rekreaciju", pojašnjava Salečić.

Peticiju možete vidjeti OVDJE.

Kandidatkinja Iva Rinčić problematizirala je ideju o izgradnji kompleksa Stadiona Kantrida i okolnih građevina, navodeći da "javni prostor treba zaštititi od bezobzirnih uzurpacija rasprodaje, koruptivnih manipulacija i stavljanja u službu lokalnih proračuna.U protivnom će naš prostor, kako je to slikovito primijetio akademik Bašić, djelovati kao oglodani škamp. Škamp koji više nikome neće ništa vrijediti".

Zazvala je da s tim projektom treba oprezno i dodala: "Ponavljam, nisam protiv, ali ne mogu dovoljno naglasiti koliko sam zabrinuta za ovaj, ali i za sve slične projekte…"

Više o tome možete pročitati OVDJE.

Iva Rinčić o proračunu

Iva Rinčić govorila je o proračunu grada pa navela: "On (gradonačelnik Filipović op.a) se voli hvaliti rastom proračuna pa smo malo uspoređivali proračune Grada Rijeke - u vrijeme mandata rastao je oko 9 posto što možda može zvučati kao brojka koju treba pohvaliti. No uzmimo u obzir da je proračun Hrvatske rastao 45 posto. Dakle, mi smo ispod prosjeka što se vidi po tome da je Rijeka pala na indeksu razvijenosti."

Ova tvrdnja nije točna.

Naime, na stranicama Grada Rijeke objavljeni su podaci o proračunu tijekom godina, pa su za 2021. objavili ukupne prihode i primitke koji su iznosili 1.210.161.834 kuna, a ukupni rashodi i izdaci proračuna u 2021. godini bili su 1.180.200.000 kuna.

Kada se to pretvori u današnje eure ukupni prihodi i primici iznosili su 160.616.077 eura, a ukupni rashodi i izdaci proračuna u 2021. godini bili su 156.639.458 eura. Detalje proračuna mogu se naći na OVOJ POVEZNICI.

Na stranicama Grada Rijeke objavili su i skraćeni prikaz proračuna za 2025. godinu. Ukupni prihodi i primici za 2025. godinu iznose 140.955.074 eura, a ukupni rashodi i izdaci proračuna u 2025. godini iznose 226.360.000  eura. Detalje proračuna mogu se naći na OVOJ POVEZNICI.

Ako se usporede ta dva proračuna (rashodovna strana), tada se vidi da je od 2021. do 2025. proračun rastao za malo više od 44 posto.

Dakle, Iva Rinčić bila je u krivu kad je navela da je proračun rastao za devet posto u mandatu Marka Filipovića.

Zelič o cijenama javnog prijevoza

Nebojša Zelič osvrnuo se na cijene u Rijeci pa izjavio: "U Rijeci su usluge rasle i rasle su drastično. Rasla je usluga prijevoza za umirovljenike za 300 posto."

Ova tvrdnja je točna.

Građanima starijima od 65 godina u Rijeci omogućuje se potpuno besplatan ili povoljniji prijevoz, što podrazumijeva podmirenje troškova u iznosu od 30 posto, stoji na službenim stranicama Grada. Godišnja pokazna karta vrijedi u svim zonama i linijama na kojima uslugu pruža prijevoznik Autotrolej, za neograničen broj putovanja godinu dana od njezina izdavanja.

Godišnje karte za starije od 65 godina koštaju ovisno o visini prihoda i podijeljene su u četiri kategorije.

Za starije od 65 godina, čija primanja ne prelaze 265,45 eura mjesečno karta stoji 14.50 eura. Oni s primanjima između 265,46 do 398,17 eura platit će je 43 eura, a oni s primanjima do 530 eura 72 eura. Godišnja karta najskuplje će doći one s primanjima većima od 530,90 eura koji će je platiti ravno 100 eura.

Postoji i mirovinska mjesečna karta koju mogu kupiti korisnici starosne, obiteljske i invalidske mirovine te stariji od 60 godina ako su nezaposleni.

Platit će je 19.50 eura za prvu zonu, odnosno 33 eura za vožnju u sve četiri zone.

Mlađi od 65 godina koji su nezaposleni ili umirovljeni također može ostvariti pravo na besplatan prijevoz ili mogućnost 50 posto jeftinije mjesečne pokazne karte, ako ispunjava uvjete iz Socijalnog programa Grada Rijeke.

No, mediji su još 2022. pisali o tome kako je riječki gradonačelnik Marko Filipović dao suglasnost Autotroleju za više cijene, čime su umirovljenicima karte poskupjele za gotovo 300 posto, a ostalima za prosječno 20 posto.

Umirovljenici koji su do tada plaćali godišnju kartu 30 kuna, za nju su morali izdvojiti 100 (što je povećanje od 233 posto), a oni koji su plaćali 78 kuna po novome cjeniku su plaćali 300 (povećanje od 284,61 posto). One koje je karta koštala 144 kune, od ožujka 2022. izdvajali su 500 kuna godišnje (povećanje od 247 posto), a oni koji su plaćali 198 kuna morali su izdvojiti 700 kuna (253,53 posto više).

Poskupljenje je to koje je tada obuhvatilo oko 20.000 građana, pisao je Novi list.

Veliko povećanje cijena povlaštene godišnje karte osudila je tada gradska organizacije Hrvatske stranke umirovljenika, ocijenivši takvu korekciju cijena neprihvatljivom.

"Nesposobnost kvalitetnog upravljanja društvom KD Autotrolej prebacuje se na teret umirovljenika te im podiže cijene karata za od 233 do 284 posto, jer Grad nema jasne planove kako se nositi s povećanjem cijene nafte i inflacijom”, kazala je 2022. gradska vijećnica Ljiljana Cvjetović, a njezinu izjavu prenio portal Mirovina.hr.

Ako usporedimo cijene karata iz 2022. prije poskupljenja i one koje vrijede sada, razlika je ovakva:

Filipović o proračunu

Marko Filipović odgovorio je Ivi Rinčić, koja je iznijela da je proračun grada u njegovu mandatu rastao 9 posto te da je Rijeka pala na indeksu razvijenosti.

Filipović je izjavio: "Htio sam se osvrnut ina istup gđe. Rinčić kada kaže devet posto (porast proračuna u njegovu mandatu op.a). Ja ne znam gdje je ona našla tu matematiku ako je proračunrastao sa 155 milijona na gotovo 227 milijuna. Mislim da je to puno više od 9 posto."

Ova izjava je točna.

Kao što smo i ranije u tekstu analizirali izjavu Ive Rinčić o proračunu, već smo ustvrdili da objavljeni podaci o proračunu govore da je on u mandatu Marka Filipovića rastao malo više od 44 posto.

Ponovimo, na stranicama Grada Rijeke objavljeni su podaci o proračunu tijekom godina, pa su za 2021. objavili ukupne prihode i primitke koji su iznosili 1.210.161.834 kuna, a ukupni rashodi i izdaci proračuna u 2021. godini bili su 1.180.200.000 kuna.

Kada se to pretvori u današnje eure ukupni prihodi i primici iznosili su 160.616.077 eura, a ukupni rashodi i izdaci proračuna u 2021. godini bili su 156.639.458 eura. Detalje proračuna mogu se naći na OVOJ POVEZNICI.

Na stranicama Grada Rijeke objavili su i skraćeni prikaz proračuna za 2025. godinu. Ukupni prihodi i primici za 2025. godinu iznose 206.286.849  eura, a ukupni rashodi i izdaci proračuna u 2025. godini iznose 226.360.000  eura. Detalje proračuna mogu se naći na OVOJ POVEZNICI.

Ako se usporede ta dva proračuna (rashodovna strana), tada se vidi da je od 2021. do 2025. proračun rastao za malo više od 44 posto.

Mandić o skupim kvadratima novogradnje

Petra Mandić govorila je o cijenama nekretnina u Rijeci pa izjavila: "Što se tiče novogradnje - recimo blizu autobusa gradskog, tu ispod 3000 eura praktički nemate što pričati i to je katastrofa. Čak i do 3500 i 4000 eura ide, ovisno o kojem kvartu i tu ne govorim o najekskluzivnijim kvartovima nego normalnim radničkim kvartovima."

Ova je tvrdnja točna.

Vlasnik agencije za nekretnine u Rijeci Branko Papeš potvrdio nam je da se u gradu za kvadrat u novogradnji mora izdvojiti najmanje 3000 eura i više. Ovisno o naselju i dijelu grada, cijene se kreću između 3200 i 4600 eura.

"Ovisno o lokaciji, ispod 3000 eura nema ništa u novogradnji. U ponudi trenutačno imamo najjeftinije od 3400 eura po kvadratu do 4500 odnosno 4600 eura. Cijena ovisi primarno o lokaciji, kvaliteti gradnje i poziciji u samoj zgradi. Gro tih stanova se prodaju po cijeni od 3600-3700 po kvadratu, ali nađe se i na lošoj lokaciji za 3200-3300 po kvadratu", ističe agent za nekretnine.

Još skupljih kvadrata po cijeni od 4600 eura ima, navodi, ali oni čine samo mali dio tržišta.

"Drastičan je nedostatak novogradnje u Rijeci, možda više nego u drugim gradovima. U Rijeci nedostaje mjesta za gradnju jer je takva struktura", objašnjava Papeš.

Portal "Cijene stanova" objavio je prosječne cijene po kvadratu u raznim dijelovima grada, pa se za najskuplji kvadrat u dijelu grada Bivio može kupiti za 4952 eura, u Costabelli za 4845 eura i u Pećinama za 3559 eura.

Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je, prema njihovim podacima, 2558 eura.

Najjeftiniji kvadrat u prosjeku kupci će pronaći u Svetom Kuzmu za 1089 eura i Pašcu za 1264. Međutim, treba naglasiti kako su ovo prosječne cijene i nije uključena samo novogradnja nego sve nekretnine kao i da zbog malog uzorka određeni kvartovi ne prikazuju relevantno stanje u praksi.

Podaci Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za 2023. pokazali su da je medijalna cijena kvadrata stana u Rijeci bila 2023 eura. To znači da je polovica kvadrata imala cijenu nižu od toga, a polovica višu. Iako ne postoje podaci za prošlu i ovu godinu, pregled tržišta nekretnina sugerira da je medijalna cijena kvadrata u godini dana porasla za 18. posto između 2022. i 2023.

Iako su cijene kvadrata visoke, evidencija prometa nekretnina Porezne uprave zabilježila je rast broja prodanih nekretnina u Rijeci u zadnje dvije godine. U 2023. ih je prodano 2348, a godinu kasnije 2787.

Od početka ove godine do 12. svibnja prodano je 539 nekretnina.

Krpan o državnim stanovima

Sandra Krpan je o temi stanovanja navela da su potencijal u rješavanju stambenog pitanja u nekretnineau vlasništvu države.

Izjavila je: "U gradu Rijeci je oko 300 praznih stanova koji su u vlasništvu Državnih nekretnina."

Ova tvrdnja nije točna.

Broj praznih državnih stanova u Rijeci kojima upravljaju Državne nekretnine je 88, potvrdili su nam iz te državne tvrtke.

Iz Državnih nekretnina napominju da prazni stanovi iz njihova portfelja primarno su namijenjeni za realizaciju državnog programa kojim se rješava status zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima, tzv. Statileo program, te za program priuštivog stanovanja. Trenutačno 31 stan je u takvom programu uređenja.

Ukupan broj stanova u Rijeci u vlasništvu Republike Hrvatske na upravljanju Državnih nekretnina je 601, od kojih nisu svi u stopostotnom vlasništvu RH.

Navode i da Državne nekretnine ne raspolažu podatkom o ukupnom broju državnih stanova u Rijeci jer upravlja onim dijelom nekretnina (stanova i poslovnih prostora) u vlasništvu Republike Hrvatske koje su mu prenesene na upravljanje od resornog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Uz to navedeno ministarstvo, stanovima u vlasništvu države mogu upravljati i druga državna tijela (npr. ministarstva ili druge ustanove).

Krpan o plaći

Sandra Krpan komentirala je svoju plaću koja je u jednom trenutku bila tema debate:

"Ja bih rekla da sam ja prema želji gradonačelnika svoju plaću prebacila na Sabor. Ali je činjenica da kad sam dolazila u gradsku upravu dala otkaz na radnom mjestu kao ravnateljica i došla na manju plaću raditi u gradsku upravu. Ta plaća se povećala čini mi se zadnjih godinu dana. Ja sam, dakle, imala plaću veću kao ravnateljica škole i gradska vijećnica nego li kao zamjenica gradonačelnika."

S ovom tvrdnjom treba biti oprezan.

Iako je Sandra Krpan u RTL-ovoj debati vrlo odlučno ustvrdila da je veću plaću imala kao ravnateljica škole nego u gradskoj upravi, na našu molbu da nam otkrije koliku je plaću imala u školi navela je da ne zna točno te da će nam te podatke naknadno dostaviti.

Ipak, neki se podaci mogu pronaći u javno objavljenim dokumentima.

Ono što je vidljivo iz imovinske kartice iz 2016. godine, koju je Krpan morala ispuniti jer je bila zastupnica u Saboru od 28. prosinca 2015. do 13. listopada 2016., plaću koju je dobivala kao ravnateljica iznosila je 8337,39 kuna (1106,56 eura).

Svoj mandat kao zamjenica gradonačelnika započela u 7. lipnja 2021. godine. Dužnost je obavljala profesionalno, plaća joj na početku mandata iznosila 13.080,88 kuna (1736,13 eura), a prema imovinskoj kartici nije joj se mijenjala 2022. i 2023. godini. Dakle, ako se ta plaća usporedi s plaćom koju je imala kao ravnateljica 2016. ispada da je u školi radila za manju plaću, ne veću kako je navela.

Doduše, treba uzeti u obzir da nemamo podatke kolika joj je plaća bila kao ravnateljici u trenutku kad je prestala raditi u školi netom prije nego što je stupila na dužnost zamjenice gradonačelnika, što nam je obećala dostaviti, pa je i moguće da je naknadno njezina plaća kao ravnateljice značajno bila veća ili je imala još neke prihode.

Promjena u iznosu plaće vidljiva je i u imovinskoj kartici koju je podnijela na početku svog zastupničkog mandata u Saboru, 6. lipnja 2024. godine. S obzirom na dvije funkcije (kao saborske zastupnice i zamjenice gradonačelnika Rijeke) plaću je primala kao zamjenica gradinačelnika u iznosu od 2090,58 eura.

Dužnost zamjenice obavljala je profesionalno, dok funkciju saborske zastupnice obavljala volonterski uz minimalnu naknadu od 90,15 eura.

Krpan je tada napomenula da naznačeni neto iznos naknade za volontiranje u Saboru, odnosi razliku plaće između profesionalne dužnosti (zamjenica gradonačelnika) i plaće zastupnice u Hrvatskom saboru, potpredsjednice radnoga tijela Hrvatskoga sabora, dužnosti koju obavlja volonterski.

Kako se u debati iskristaliziralo, u jednom trenutku odlučila se ipak na saborsku plaću, a ne na plaću koju je primala kao zamjenica gradonačelnika Rijeke.

Što je vidljivo i u imovinskoj kartici od 27. siječnja 2025. godine. Tada je posao zastupnice u Saboru počela obavljati profesionalno i to za plaću od 3938,88 eura, dok je dužnost zamjenice gradonačelnika nastavila raditi volonterski bez naknade.

S obzirom na to da bi se na temelju javno dostupnih podataka dalo zaključiti da nije istina da je veću plaću imala kao ravnateljica škole nego kao zamjenica gradonačelnika, treba ovo ipak uzeti s dozom opreza jer do zaključenja ovog teksta Sandra Krpan na našu molbu nije dostavila točan podatak o tome koliko je iznosila njena plaća u trenutku kad je prestala biti ravnateljica.

Objavit ćemo ga kad nam dostavi podatke.