Kad se stvari vrate u 'normalu' i promet će biti drugačiji: Što možemo naučiti iz primjera diljem svijeta?

Dobrobiti bicikliranja za zdravlje i okoliš, a time i ekonomiju su brojne. U aktualnoj krizi izazvanoj epidemijom koronavirusa dodatno se pokazuje njegov potencijal u izgradnji i razvoju održivog društva što su prepoznale i brojne države diljem svijeta. 

VEZANE VIJESTI

Koronakriza i zahtjev za ograničenjem kontakata značajno su promijenili načine kretanja. Na cestama je manje automobila. Javni prijevoz je privremeno obustavljen. Sve više ljudi vozi bicikle i romobile te pješači. Nisu rijetki oni koji su ostavši za volanom automobila ili na motoru prazne prometnice shvatili kao poligon za utrkivanje.  Regulacija i prostorno oblikovanje prometnica nisu prilagođeni za te promjene u izboru prijevoznih sredstava, a problem će biti još veći kad opet bude aktiviran javni prijevoz.

''Da bi se održalo preporučeni sigurnosni razmak prilikom kretanja, a istovremeno zadržala sigurnost u prometu, hitno je potrebna nova privremena regulacija i preraspodjela prostora na gradskim prometnicama. U suprotnome riskiramo daljnji nastavak širenja zaraze, kao i istovremeno potencijalno opterećenje bolnica ozljeđenima u prometu. Oba razloga velike su prepreke za ublažavanje kriznih mjera koje trenutno opravdano koče normalan život i gospodarstvo'', upozoravaju iz Sindikata biciklista. 

VEZANE VIJESTI

Njemačka, Austrija, Belgija, Mađarska, Italija, SAD ... samo su neke od zemalja koje su prepoznale taj problem i implementirale privremena rješenja koja su jednostavna i kreativna, a njihova provedba nije vremenski ni financijski zahtjevna.

Primjerice, Berlin i Budimpešta već tjednima prenamjenjuju dijelove kolnika u biciklističke trake. Beč je nastavio širiti svoje zone 'smirenog prometa' u ulicama stambenih četvrti. Bruxelles je unutar cijelog centra grada uveo ograničenje brzine od 20 kilometara na sat i dao apsolutnu prednost pješacima za kretanje čitavom površinom ulica. Milano radi na proširenju pješačkog i biciklističkog prostora na čak 35 kilometara prometnica. Nakon Bogote i Mexico Citya koji su na automobilskim trakama otvorili privremene biciklističke staze i Oakland je krenuo u zatvaranje čak 10 posto ulica na svom području za automobile, a slično je i u Calgaryju, Helsinkiju i New Yorku.

Sindikat biciklista pozdravlja takve poteze i objašnjava: ''Cilj je da građani koji sada u nuždi biraju bicikl kao način prijevoza, kao i oni koji od ranije bicikliraju, imaju na raspolaganju jednostavne i sigurne rute za dolazak na odredište. Pješaci također trebaju više prostora na pločnicima kako bi održali sigurnu udaljenost. To je jedini način za sigurno kretanje dostupan većini građana. Takve mjere također doprinose manjoj gustoći putnika u javnom prijevozu jednom kada on opet bude pokrenut. Radnici ključnih sektora za trenutno funkcioniranje grada na posao nerijetko putuju biciklom ili pješice, a prioritet mora biti njihova zaštita, istovremeno i od potencijalne zaraze i od opasnosti motornog prometa''.

VEZANE VIJESTI

Jasno je, stoga, da bi prioritet nesmetanog kretanja trebalo dati živim ljudima koji se kreću pješice, romobilom ili biciklom pa su u Sindikatu biciklista izradili prijedlog privremenih mjera koje bi valjalo provesti bez odgoda u gradovima i općinama u Hrvatskoj. ''Vrijeme je da se prošire “zone 30” u centru i većinski stambenim blokovima što bi omogućilo sigurnije odvijanje prometa za sve, uz naglasak na one najranjivije. Privremena prenamjena rubnih traka na pojedinim avenijama i višetračnim ulicama u posebne trake za bicikliste oslobodila bi čitav nogostup pješacima, usporila automobilski promet na prihvatljive razine te svima omogućila veću sigurnost'', ističu u Sindikatu.

Takve izuzetno jednostavne i jeftine te brze promjene može se vidjeti na primjerima Berlina i Budimpešte i Berlina gdje su iscrtane privremene oznake na kolniku i postavljane jednostavne zaštitne barijere poput čunjeva i pomičnih stupića.

Sadašnju raspodjelu javnog prostora u korist automobila treba mijenjati

Čim se spomenu stupići, nekako na pamet pada Zagreb, a upravo je u području Donjeg grada, gdje je nakon razornog potresa povećana opasnost prilikom kretanja pločnicima zbog pada oštećenih dijelova zgrada, najizraženija nužna prenamjena dijelova kolnika u pješačke i biciklističke površine. ''Odgovornost za provedbu mjera koje će dati odgovor na zahtjeve aktualne krize je na lokalnoj samoupravi, ali državna politika može i mora pomoći odgovarajućim smjernicama, zakonskim okvirom i financijskim doprinosom. Stoga također apeliramo na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da se uključi i osigura uvjete lokalnim vlastima za brzo i jednostavno uspostavljanje biciklističke i pješačke mreže staza unutar i između pojedinih općina i gradova. Potrebno je stvoriti regulatorni okvir da se ceste mogu brzo i lako redizajnirati te pokazati da je prometna politika važan doprinos ljudskom zdravlju'', ističu u Sindikatu biciklista.

VEZANE VIJESTI

Kao najvažnije privremene mjere koje bi valjalo provesti bez odgoda u gradovima i općinama predlažu:

VEZANE VIJESTI

Kad se stvari vrate u ''normalu'', mnogo toga će biti drugačije, pa tako i promet. Između ostalog, kako upozoravaju u Sindikatu biciklista, i jer si brojni ljudi više neće moći priuštiti automobil - zbog pada prihoda ili će potpuno ostati bez prihoda dok za ranjive skupine ni javni prijevoz neće biti dostupan zbog trajnog zdravstvenog rizika: ''Samim time, za mnoge naše sugrađane bicikl više neće biti slobodan izbor, nego nužno sredstvo kretanja da bi došli do posla, do doktora, do dućana, do drugih članova obitelji … i stoga je nužno ulagati u prometnu infrastrukturu koja uključuje svima dostupne oblike prijevoza''. 

Na kraju, ostaje samo opet podsjetiti da ulaganje u održive oblike kretanja, a pogotovo u biciklističku infrastrukturu, donosi smanjenje tzv. eksternih troškova kroz manje prometne gužve, smanjenje emisija štetnih plinova i manje troškove zdravstva, da navedemo samo neke. Također, smanjenje stupnja motorizacije dovodi do ekonomskih benefita kao što je porast cijena nekretnina te porast prometa u lokalima u pješačkim i biciklističkim zonama dok je s druge strane održavanje infrastrukture za automobile znatno skuplje od održavanja pa čak i izgradnje infrastrukture za bicikle. Računica je posve jasna - jedini smislen put u budućnost jest razvoj održivih oblika kretanja.