Je li Hrvatska spremna za online glasanje? Građani to žele, ali neke države su odustale

Pred Hrvatskom su izbori za predsjednika Republike, a iduće godine čekaju nas i parlamentarni izbori, godinu nakon toga lokalni izbori. Ove smo, podsjetimo, odradili izbore za Europski parlament.

Rezultati izbora pred nama više-manje su neizvjesni. S obzirom na iskustvo, sigurno je da odziv nije nešto čime ćemo se moći pohvaliti, iako to nije samo hrvatski problem. Pritom, bez obzira na političke boje, vlada sloga, barem deklarativna, oko želje da što više građana izađe na izbore, a pomoć u tom smjeru moglo bi biti uvođenje elektroničkog glasanja za što je preporuku dao i Europski parlament.

Ideja da bi Hrvatska trebala uvesti online glasanje pojavljuje se s vremena na vrijeme, a u posljednje vrijeme sve je glasnija, pogotovo jer bi i idući popis stanovništva trebao biti odrađen pomoću interneta. Uostalom, i globalni trendovi reflektiraju sve veći interes za tehnološki naprednijim, pristupačnijim i jednostavnijim načinom glasanja koji se ogleda upravo u glasanju putem interneta, a E-participacija je sve popularnija tema u političkim raspravama i akademskoj zajednici.

Argument u korist uvođenja elektroničkog glasanja koji se najčešće spominje jest povećanje političke participacije građana kroz uključivanje grupa birača koji prethodno nisu bili zastupljeni, kao i dugoročno gledano, smanjenje troškova.

Međutim, i dalje postoje strahovi primjerice od mogućeg nelegitimnog onemogućavanja glasanja, neovlaštene izmjene glasa, ugrožavanja anonimnosti birača, višestrukog glasanja i trgovanja glasovima, i nisu to bojazni karakteristične samo za Hrvatsku.

(Goran Stanzl / PIXSELL) Zna to dobro politologinja Kristina Kostelac, koja kao međunarodna promatračica izbora nadzire izbore diljem svijeta te je, među ostalim, i na temelju iskustva stečenog u Ukrajini, Makedoniji, Gani, Zimbabveu, Nepalu, Armeniji i mnogim drugim zemljama, gdje je bila angažirana od strane Europske mreže promatrača izbora te Europske unije imala uvid u različite načine glasanja diljem svijeta.

"Da bi se stvorilo pogodno okružje za uvođenje glasanja putem interneta u Hrvatskoj, potrebno je provesti niz koraka", upozorava Kostelac, bivša Gongova pripravnica koja je napravila pregled uvođenja različitih oblika elektroničkog glasanja u demokratskim državama s naglaskom na nužne pretpostavke za uspješnu implementaciju glasanja putem interneta. U Analizi prednosti i rizika, koju je objavio Gong, a pod uredničkom palicom Berte Šalaja, profesora Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Kostelac je predstavila različite inačice elektroničkog glasanja te pobrojila argumente zagovornika i protivnika ove vrste glasanja. U radu su navedeni i ključni primjeri uspješnih i manje uspješnih pokušaja uvođenja ove vrste glasanja uz osvrt na izazove na koje su pritom naišle različite zemlje. ''Više od 20 zemalja diljem svijeta koristi se nekom vrstom elektroničkog glasanja, a sustavna istraživanja o koristima i nedostacima ove vrste ostvarivanja biračkog prava  kontinuirano se provode u zemljama koje su elektroničko glasanje već uvele, ali i onima koje to tek razmatraju. Pojedine države su nakon pilot-projekata ili čak višegodišnjeg korištenja elektroničkog glasanja odustale od njegove primjene, dok ih druge koriste samo za lokalne ili regionalne izbore'', objašnjava Kostelac. Ističe da iako pozitivni primjeri pokazuju korelaciju između uspješnog korištenja elektroničkog glasanja i povjerenja građana u demokratske institucije, povezanost korištenja ove vrste glasanja i povećane izlaznosti građana nije u potpunosti dokazana.

Državno izborno povjerenstvo (Marko Prpic / PIXSELL) 

Valja podsjetiti da oko uvođenja elektroničkog glasanja u Hrvatskoj stav ima i Državno izborno povjerenstvo (DIP) koje je 2018. navelo da izmjena Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima predviđa mogućnost glasanja unaprijed, dopisnog glasanja te elektroničkog i internetskog glasanja s ciljem povećanja izlaznosti i omogućavanja ugodnijeg i sigurnijeg procesa glasanja. No to nije shvaćeno kao obveza, već samo kao prijedlog.

Elektroničko glasanje je širok pojam koji obuhvaća niz sustava glasanja i prebrojavanja glasova, a može se definirati i kao glasanje koje je podržano elektroničkim uređajima – od elektroničke registracije glasova, elektroničkog prebrojavanja glasova i kanala za daljinsko glasanje, primjerice putem interneta, napominje Kostelac. Glasanje putem interneta može se provesti na tri načina, objasnila je: ''Prvi je internetsko glasanje na biračkom mjestu gdje se internet koristi za prijenos podataka s biračkog mjesta do lokalnog, regionalnog ili središnjeg izbornog tijela. U tom se slučaju Intranetom najčešće povezuju biračko mjesto i središnjica, dok je prostor za vanjsku manipulaciju znatno smanjen. Nadalje, glasanjem na kiosku birači imaju priliku koristiti posebna računala smještena u javnim prostorima, poput škola, knjižnica ili trgovačkih centara. Za ovaj način glasanja potrebni su posebni instrumenti za elektroničku autentifikaciju, poput digitalnog potpisa, pametnih kartica, otiska prsta i slično. Konačno, glasanjem putem interneta birači i biračice mogu glasati od kuće ili s radnog mjesta, no to otvara prostor za nove tehničke rizike jer računala nije moguće u potpunosti kontrolirati niti osigurati jednak sigurnosni standard za sve birače i biračice''.

Elektroničko glasanje je ušlo u upotrebu razvojem tehnologije i koristi se u nekim od najvećih demokracija, dok se glasovanje putem interneta najčešće koristi u malim i povijesno nekonfliktnim državama. Kako bi se kod glasanja putem interneta osigurala tajnost glasa, potrebno je osigurati određene funkcionalnosti namijenjene biračima, uključujući svakako i osobe s posebnim potrebama, ali i izbornim tijelima.

Zemlje diljem svijeta koriste elektroničko glasanje ili provode pilot-programe koji prethode njihovu uvođenju, navodi se u analizi koju je izradila Kostelac i u kojoj ona detaljno opisuje potrebne korake za uvođenje internetskog glasanja u Hrvatskoj te primjere iz svijeta, a Vijesti.hr izdvajaju najvažnije.

Birači u SAD-u glasuju putem uređaja na biračkim mjestima koji prikupljaju njihove glasove mehanički (pritiskom na dugme) ili odabirom preko ekrana na dodir. No kontroverze izaziva činjenica da različite države SAD-a zadatak prebrojavanja glasova povjeravaju nizu privatnih tvrtki koje se bave tom djelatnošću. U tijeku je razvoj naprednijeg sustava elektroničkog glasanja koji bi trebao biti otporniji na hakerske napade.

Nakon što je Belgija odradila eksperimentalno elektroničko glasanje magnetskim karticama i elektroničkim označavanjem biračkih listića ono se primjenjuje na svim vrstama izbora, od općih do lokalnih te se radi na kontinuiranom unaprjeđenju uz razmatranje uvođenja sofisticiranijih sustava elektroničkog glasanja.

Svi izbori u Brazilu provode se isključivo elektroničkim putem – uređajima za glasovanje na biračkim mjestima koji su nadograđeni sustavom za biometrijsku verifikaciju birača (otiskom prsta). Višegodišnje pripreme i postupno uvođenje elektroničkog glasanja osigurali su jednu od najuspješnijih implementacija ove vrste sustava na svijetu.

U Kanadi se koriste različiti oblici elektroničkog i/ili glasanja putem interneta te elektroničko prebrojavanje glasova u nekim jedinicama lokalne samouprave premda se na regionalnoj i nacionalnoj razini koriste klasični birački listići. Dapače, nekoliko inicijativa i analiza provedenih na pojedinim područjima dovele su do preporuka protiv korištenja glasovanja putem interneta.

(Marijan Susenj/PIXSELL)

Indija je provodila pilot-programe elektroničkog glasanja, a elektroničke uređaje za glasanje na biračkim mjestima uspješno koristi na nacionalnoj razini te građani imaju potpuno povjerenje u ovaj sustav glasanja pa je korištenje papirnatih biračkih listića u potpunosti izbačeno.

S druge strane, prilikom uvođenja elektroničkog sustava glasanja putem uređaja na biračkim mjestima koji bilježe i pohranjuju odabir birača u Venezueli nije postojalo povjerenje građana u njegovu nepristranost. No daljnjim razvojem sustava Venezuela je uz Indiju, Brazil i Butan postala jedna od četiri države koje se u potpunosti koriste elektroničkim glasanjem.

Glasanje putem interneta je u Estoniji uvedeno kao dodatni sustav glasanja i od samog početka građani i institucije su mu pružili povjerenje. Tako da čak ni masivni hakerski napadi na estonsku infrastrukturu e-vlasti netom prije izbora 2007. godine nisu umanjili povjerenje. Birači i biračice u Estoniji trebaju samo osobno ili prijenosno računalo spojeno na Internet i osobnu iskaznicu ili elektroničku iskaznicu s odgovarajućim certifikatima i zaporkom. Vlasti u Velikoj Britaniji uložile su velika financijska sredstva kako bi istražile alternativne načine glasanja, uključujući glasovanje putem interaktivne digitalne televizije, SMS-om putem mobilnih telefona, osobnih računala te putem interneta u javnim kioscima, knjižnicama i supermarketima. Nakon toga je zaključeno da je elektroničko glasanje skupo i da ne dovodi do povećanja izlaznosti, a građani više vjeruju klasičnim biračkim listićima. Slična je situacija i u Irskoj, a u Škotskoj je nakon prvotnih problema došlo do korištenja njihova sustava bez kontroverzi.

Na izborima na Filipinima bilo je određenih problema s memorijskim karticama te su one naknadno zamijenjene, ali su mnogi birači postali skeptični nakon ponavljanja izbora.

Finska je uvela sustav elektroničkog glasanja uređajima za elektroničko glasanje na biračkim mjestima u tri općine, a iako se projekt smatra uspješnim, dio glasova nije bio zabilježen zbog pogreške u sustavu te je Vrhovni administrativni sud naložio ponavljanje izbora u tim općinama. Grupa istraživača zadužena za provedbu sveobuhvatnog istraživanja o glasovanju putem interneta dala je mišljenje protiv njegova uvođenja uz zaključak da su rizici brojniji i veći od pogodnosti.

(Pixabay) Francuska je koristila daljinsko glasanje putem interneta kad su njihovi stanovnici koji su boravili u SAD-u birali svoje zastupnike, a kasnije je donesena preporuka protiv glasovanja putem interneta zbog sumnji u sigurnost te vrste ostvarivanja biračkog prava i sve učestalijih kibernetičkih napada.

Kazahstan je još jedna od zemalja koje su se koristile elektroničkim glasanjem pametnim karticama na biračkim mjestima, ali su odustale od tog modela. Premda su različiti oblici elektroničkog glasanja u Nizozemskoj bili u upotrebi 20 godina, aktivisti su uspjeli dokazati da sustav koji se koristi može, pod određenim uvjetima, ugroziti tajnost glasa. U Njemačkoj je elektroničko glasanje proglašeno neustavnim nakon tužbe dvojice građana koji su tvrdili da je sustav jednostavno hakirati uz objašnjenje da, prema Ustavu, svi izbori moraju biti javni. Na prošlim izborima za Europski parlament birači u Belgiji, Bugarskoj i Portugalu su imali mogućnost elektroničkog glasanja, dok je glasanje putem interneta bilo omogućeno samo biračima u Estoniji. U Bugarskoj je elektroničko glasanje uvedeno kao paralelna opcija klasičnom glasanju putem biračkih listića na 3000 biračkih mjesta dok je u Portugalu proveden pilot-projekt u jednom distriktu na otprilike 50 biračkih mjesta, a na Malti je korišten novi elektronički sustav prebrojavanja glasova.

(Duško Jaramaz / PIXSELL) Uzevši u obzir dosadašnja iskustva različitih država s uvođenjem elektroničkog i, posebice, glasanja putem interneta, ali i kontekst provedbe izbora u Hrvatskoj, iz Gonga kažu da se zauzimaju za uvođenje glasanja putem interneta kao idući korak prema unaprjeđenju izbora. Međutim, ističu da je potrebno provesti šest komplementarnih koraka kako bi se osigurala kvalitetna priprema, identificirali svi izazovi i uvelike umanjila mogućnost sustavnih nepravilnosti prilikom glasanja putem interneta u Hrvatskoj''.

Najprije je potrebno izraditi studiju izvodljivosti, potom izmijeniti i nadopuniti nadležne zakone te odabrati platformu i izradu tehničke podloge i nakon toga testirati sustav te krenuti u pilot projekt i potom postupno uvoditi elektroničko glasanja, a Kostelac zaključuje: ''Premda je proces dugotrajan, sveobuhvatan i zahtijeva blisku suradnju niza institucija, angažman stručnjaka te provedbu različitih testiranja, pravovremena priprema će osigurati kvalitetno uvođenje novog oblika glasanja''.