Hrvatska muku muči s demografijom: Sve više žena rađa sve kasnije i za to imaju ozbiljne razloge

Vito je na svijet tek stigao i prvo je dijete mame Matee Trkulje: ''Dobro je roditi dijete u bilo kojim godinama - 20, 30, 40. Ali godine brzo prolaze, ljudi se školuju, rade, žele proživjeti život. I godine brzo prođu i, eto, onda dođete do 34 godine i dobijete ovo prekrasno dijete, ali to ne znači da je zadnje''.

U bolnici Merkur 25 posto rodilja ima više od 30 godina, to je trend koji je u porastu već neko vrijeme, objašnjava Žana Žegarac, ginekologinja KB-a Merkur: ''Optimalna dob za rađanje bila bi između 22 i 27 godine. Naravno, tada je i najmanja učestalost svih komplikacija vezanih uz trudnoću, kao što je krvi tlak, dijabetes, pojavnost privremenog poroda, ali i spontanih pobačaja''. U Hrvatskoj je prošle godine rođeno samo 36.135 beba što je 3.500 djece manje nego prije pet godina. Hrvatice se na majčinstvo odlučuju sve kasnije. Lani je najviše žena, njih 34 posto, rodilo u dobi između 30 i 34 godine. Majki između 25 i 29 godina bilo je 27 posto, a onih iznad 35 godina 23 posto. Takve brojke povezuju se s produljenjem školovanja, kasnijim stalnim zaposlenjem, neriješenim stambenim pitanjem i drugim socioekonomskim problemima.

''Treba mijenjati Zakon o radu da se napokon sve više mladih zaposli za stalno, na neodređeno. Nešto se radi s tim stambenim poticajima, ali treba omogućiti da što više ljudi do svog stana dođe u 20-im godinama života i treba mijenjati svijest ljudi'', ističe demograf Nenad Pokos. Najviše majki 2019. godine, njih 42 posto, rodilo je svoje prvo dijete. Demografi upozoravaju da će dob žena koje se odlučuju na prvu trudnoću još rasti, a u Hrvatskoj će se rađati sve manje djece.

''Za 2018. prosječna dob pri prvom porudu žene je bila 29 godina života. Ono što je izrazito je nepovoljno i to ćemo vidjeti već za ovu i iduće godine da će ta dob prijeći 30. godinu života. To govorim jer ova pandemija COVIDA-19 će narušiti ove odnose'', upozorava Pokos. Zato su potrebe promjene i hitne pronatalitetne politike jer bi demografska bilanca mogla biti još gora.