Hoće li uspjeti novi pokušaj biranja šefa Povjerenstva koje može 'opominjati' Vladu?

S obzirom na to da prije nekoliko mjeseci niti jedna kandidatura nije stigla na javni poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, poziv je ponovljen, a u Saboru se nadaju da će predsjednika Povjerenstva izabrati u drugom pokušaju.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku ima više zadaća, a osnovna zadaća toga tijela je razmatrati i procjenjivati primjenu fiskalnih pravila. Između ostalog, to znači i da ima zadatak upozoriti Vladu ako dođe do određenih odstupanja bilo u primjeni fiskalnih pravila, bilo makroekonomskih projekcija u odnosu na projekcije Europske komisije te da traži očitovanje ili određena postupanja kako bi došlo do ravnoteže.

Na prvi javni poziv raspisan početkom godine, podsjetimo, nije stigla nijedna prijava što je izazvalo nevjericu s obzirom na to da je zakonom potkraj prošle godine dodatno ojačana neovisnost Povjerenstva i njegovom čelniku dan status dužnosnika.

Izostanak zainteresiranih za tu dužnost komentirao je tada potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun SDP-ov Boris Lalovac kazavši: "Neugodno smo time iznenađeni".

Boris Lalovac (Patrik Macek/PIXSELL) Novi poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku raspisan je prošloga tjedna, traje 15 dana, objavljen je na internetskim stranicama Sabora, a saborskom Odboru za financije i državni proračun, mogu se javiti osobe koje trebaju ispunjavati nekoliko uvjeta: moraju imati hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj, završen studij kojim se stječe 300 ECTS bodova ili visoku stručnu spremu prema ranijim propisima. Također moraju imati najmanje osam godina radnog iskustva u struci u području javnih financija, makroekonomije, ekonomske politike i računovodstva te istaknute rezultate u radu.

Uvjet je i da osoba nije osuđivana za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za takva kaznena djela, kao i da nije član ili članica političke stranke niti je to bila posljednje tri godine do dana kandidiranja za predsjednika Povjerenstva.

Nakon što Odbor zaprimi prijave utvrdit će kandidate i kandidatkinje koji udovoljavaju propisanim uvjetima i sa svakime od njih obaviti razgovor te predložiti Saboru koga imenovati predsjednikom Povjerenstva.

On je dužnosnik u smislu da mora predati imovinsku karticu, a ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva (DIP), ne može sudjelovati u političkim aktivnostima, obavljati drugu javnu dužnost ili biti zaposlen u drugom tijelu javne vlasti ili trgovačkom društvu, odnosno drugom poslovnom subjektu.

Saborski Odbor za financije i državni proračun (Patrik Macek/PIXSELL)

Članovi Povjerenstva za svoj rad primaju mjesečnu naknadu u visini umnoška osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika i koeficijenta 0,50. Povjerenstvo ima sedam članova, bira ih se se na pet godina, imenuje ih Sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun. Šest članova predlažu Državni ured za reviziju, Ekonomski institut Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka te ekonomski i pravni fakulteti. U svakom mandatu Povjerenstva imenuje se predstavnik iz redova različitih ekonomskih i pravnih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Zamjenika predsjednika biraju između sebe članovi Povjerenstva.

Čelna osoba Povjerenstva ranije je po funkciji bio predsjednik ili predsjednica saborskog Odbora za financije i državni proračun, a s obzirom na to da novi čelnik nije izabran i dalje je to HDZ-ova Grozdana Perić. Zakonom o fiskalnoj odgovornosti je ojačana neovisnost Povjerenstva i profesionaliziran njegov rad te je Povjerenstvo definirano kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo u kojemu više nema potrebe za predstavnicima Sabora.  Čalnovi Povjerenstva su mr. sc. Vesna Kasum, predstavnica Državnog ureda za reviziju; dr. sc. Vjekoslav Bratić, predstavnik Instituta za javne financije; prof. dr. sc. Helena Blažić, iz reda predstavnika ekonomskih fakulteta (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci);  dr. sc. Nataša Žunić-Kovačević, iz reda predstavnika pravnih fakulteta (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci) i dr. sc. Maroje Lang, predstavnik Hrvatske narodne banke te zamjenik predsjednice Povjerenstva dr. sc. Danijel Nestić, predstavnik Ekonomskog instituta Zagreb.

Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić (Robert Anic/PIXSELL)

Zašto se nitko nije javio na prvi poziv, pitanje je koje je u kuloarima dobivalo različite odgovore pa se propitivalo koliko je Povjerenstvo tu uglavnom reda radi samo da bi se ispunilo preporuke Europske komisije, kao i je li izostao prešutni politički blagoslov potencijalnim interesentima za prijavu. No, to bi tijelo, pogotovo s obzirom na situaciju u Hrvatskoj, ma koliko god se vladajući hvalili fiskalnom disciplinom, moglo imati i te kakvog posla, a na neke primjere dobre prakse podsjetio je Poslovni dnevnik. Naime, slovensko Fiskalno vijeće prilikom rebalansa proračuna javno je upozorilo na ekspanzivnu i procikličku fiskalnu politiku za 2019., ocjenjujući da je neprimjerena za ukupnu situaciju i strukturne izazove javnih financija.

Fiskalni savjet kakav postoji u Srbiji bio je vrlo izravan u kritikama tamošnjeg proračuna te je potkraj prošle godine Vladi poručio kako "umjesto za autoputeve, povećava sredstva za vojsku i policiju" te prekomjerno diže plaće zaposlenih u javnom sektoru, čime svjesno napravio izbor koji znači umanjenje gospodarskog rasta".

S druge strane, postoje i oni koji će upozoriti da bi s obzirom na to kako vladine fiskalne i socio-ekonomske politike reproduciraju društvenu nepravdu, bilo prijeko potrebno imati glasove koji će jasno zagovarati promjenu. No to je s obzirom na fiskalnu stabilnost onako kako je diktiraju iz nadzorničkih europskih institucija, u najmanju ruku prilično teška zadaća i možda ipak prevelik zalogaj samo za jedno fiskalno povjerenstvo.