Bitka za Osijek bez Radića: Tko je bacao pijesak u oči, a tko govorio istinu?

U zadnjem tjednu kampanje za lokalne izboreorganizirana su četiri sučeljavanja za gradonačelnike četiri najveća grada.

Nakon što smo u ponedjeljak sučelili splitske kandidate, u utorak riječke, u srijedu su na red došli kandidati za gradonačelnika Osijeka.

U studiju RTL-a bili su Vjeran Marijašević, predsjednik osječkog SDP-a i kandidat koalicije SDP-Možemo!, Zlatko Ahić, kandidat koalicije Dom i nacionalno okupljanje (Domino), Mosta, Hrvatskih suverenista, Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) i Hrvatske stranke prava (HSP), kao i nezavisni Domagoj Bendeković, kojeg podržava koalicija HDSSB-HSS.

Na sučeljavanje je pozvan i aktualni gradonačelnik Ivan Radić (HDZ), no on se nije odazvao.

U RTL Detektoru provjerili smo izjave koje su kandidati za gradonačelnika davali u studiju, a rezultate možete provjeriti u nastavku teksta.

Marijašević o projektima

Na pitanje RTL-ove voditeljice Dajane Šošić koja je od posljednje tri gradske vlasti učinila najviše za grad, Vjeran Marijašević odgovorio je: "Prethodna vlast (bila je najbolja op.a). Upravo gospodin Radić i njegova ekipa završavaju projekte koje je započela prethodna vlast - to je izgradnja podvožnjaka na Čepinskoj ulici, obnova Tvrđe, IT park, Centar za posjetitelje (Tvrđa op-a), obnova tramvajske infrastrukture i obnova vodovoda, kanalizacije."

Tvrdnja je točna.

Provjerili smo kada su počeli projekti koji su sad pri dovršetku.

Gradonačelnik Osijeka prije Radića bio je Ivan Vrkić (SDP, HNS, HSU).

Točno je da je projekt obnove Tvrđe počeo za vrijeme mandata Radićeva predhonika, odnosno za vrijeme Ivice Vrkića.

Svečano potpisivanje ugovora bilo je početkom 2017. o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Edukativni i informativni turistički centar mladih Stara Pekara s trgom Vatroslava Lisinskog, Tvrđa".

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 66.054.649,11 tadašnjih kuna, od čega se 52.617.194,49 tadašnjih kuna sufinanciralo iz EU fondova.

Ugovor su tada potpisali Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ivan Vrkić kao gradonačelnik Osijeka te Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU).

Detalje projekta i potpisivanja ugovora mogu se pronaći na OVOJ STRANICI.

Sadašnji gradonačelnik Radić svečano je obilježio dovršetak obnove Tvrđe 2023. godine pri čemu je u Osijek stigao i premijer Andrej Plenković te tadašnji župan osječko-baranjski Ivan Anušić.

"Prošla godina je bila najbolja u povijesti osječkog turizma, ova je u prvih osam mjeseci za 20 posto bolja od prošle. Tvrđa će, kao naš najveći biser, ovako obnovljena pridonijeti još boljim turističkim rezultatima", kazao je tom prilikom osječki gradonačelnik Radić. Detalje kako je to izgledalo možete pogledati OVDJE.

Projekt podvožnjaka

U RTL-ovu studiju Marijašević je spomenuo i projekt izgradnje podvožnjaka na Čepinskoj ulici.

Ugovor o gradnji podvožnjaka u Ulici svetog Leopolda Mandića potpisao je sadašnji gradonačelnik Ivan Radić 12. studenog 2021., no priprema projekta počela je ranije.

Naime, o projektu je portal Osijek Express pisao još za vrijeme ranijeg gradonačelnika Vrkića i to kada je Osijek posjetio premijer Plenković.

Navodili su kako je Plenković donio "darove" te Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju spomenutog podvožnjaka, a Plenković je tada bio u društvu ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Nataše Tramišak te ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

"Zahvaljujem ministru Butkoviću, Hrvatskim cestama… na važnom projektu, kako se ovdje kaže, na Čepinskoj cesti, što će riješiti ovaj prometni čep, a na jednoj od najprometnijih prometnica u Hrvatskoj. Projekt je to vrijedan 93 milijuna kuna" kazao je Plenković, dodajući kako je saborski zastupnik Ivan Radić bio najveći zagovornik realizacije tog projekta.

"Potpisali smo veliki ugovor. I to je moj zadnji ugovor kao gradonačelnik. Ostavljam taj ugovor novom gradonačelniku", dometnuo je Vrkić. Tako je i bilo, njegov nasljednik Radić potpisao je potom ugovor.

Podvožnjak je svečano otvoren u kolovozu 2023., a na stranicama "Povezana Hrvatska" opisali su ga kao najveći komunalni infrastrukturni projekt u gradu. Više o tome pogledajte OVDJE.

Projekt moderizacije tramvajske mreže

Također, tu je spomenuo i projekt modernizacije tramvajske infrastrukture. Na stranicama "Povezana Hrvatska" objavljeni su podaci o prometnim projektima koji se financiraju EU novcem.

Na njoj se vidi kako je I Faza projekta modernizacije tramvajske infrastrukture počela još 2017. godine, odnosno krajem te godine potpisan je ugovor kojim se za ovaj projekt dobilo 12,5 milijuna eura europskog novca.

S obzirom da je projekt počeo 2017. godine, bilo je to u vrijeme Radićeva prethodnika - gradonačelnika Vrkića, pa je i ova Mrijaševićeva tvrdnja točna.

Iz Grada Osijeka potvrdili su nam da je najveći europski Projekt „Modernizacije tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka“ vrijedan 45 milijuna eura i da je pri svome kraju.

"Projekt obuhvaća modernizaciju dijela gornje kontaktne mreže u duljini 9,5 km, modernizaciju dijela tramvajske pruge u duljini 9,5 km, modernizaciju 23 tramvajska stajališta, čime se omogućuje pristup osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te usklađenost sa svim važećim tehničkim standardima (duljina, visina, sigurnosni uvjeti). Projekt se trenutno nalazi u završnoj fazi provedbe, a svi se radovi odvijaju u skladu s definiranim dinamičkim planom, uz strogo poštivanje financijskih i tehničkih zahtjeva propisanih europskim direktivama", naveli su.

Po završetku GPP-ovog projekta, tramvajski promet bit će moguć do okretišta na križanju Strossmayerove i Kanižlićeve ulice, čije se dovršenje očekuje tijekom ljeta 2025. godine.

"Dionica Strossmayerove ulice od Kanižlićeve do Svilajske nalazi se na državnoj prometnici kojom upravljaju Hrvatske ceste i koje kreću u potpunu rekonstrukciju Strossmayerove ulice u zelenu aveniju. Plan je, uz rekonstrukciju i obnovu kolnika, izgraditi novu biciklističku i pješačku stazu, kao i oborinsku odvodnju, te urediti zeleni pojas s drvoredom koji do sada nije postojao. Istovremeno s modernizacijom tramvajske infrastrukture nabavili smo i 10 novih niskopodnih tramvaja vrijednih 23 milijuna eura. Prva 3 već su stigla u Osijek, a dva već prometuju na redovitim putničkim linijama. Svih 10 novih tramvaja u Osijeku će biti do rujna ove godine. No, tu ne mislimo stati. Krenuli smo u nabavu još 10 novih tramvaja čime bi Osijek imao potpuno novu flotu od 20 tramvaja koja zadovoljava dnevne potrebe osječkoga prometa. Uz to , nabavljamo i 19 novih električnih autobusa", odgovorili su iz Grada Osijeka.

Kao što su iz Osijeka naveli, za rekonstrukciju dionice Strossmayerove ulice do Kanižlioćeve do Svilajske ulice nadležene su Hrvatske ceste odakle su nam potvrdili da će radovima obuhvatiti sve električne instalacije, potom cjevovode, plinovode te da će rekonstruirati kolnik, biciklističku i pješačku stazu te da će izmjestiti (rekonstruirati) tramvajsku infrastrukturu na dionici od Svilajske ulice do ulice Antuna Kanižlića.

Bendeković o obnovi zgrade osječkog HNK

Najmlađi među kandidatima za osječkog gradonačelnika Domagoj Bendeković dotaknuo se pitanja obnove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku koja, kako tvrdi, još nije počela iako projekt postoji od 2017. godine: "Zgrada HNK, čiji projekt postoji od 2017. godine kada je predstavljen, obnova još nije krenula, a 2025. je godina".

Ova tvrdnja je istinita.

Velika obnova zgrade osječkog HNK još nije krenula, iako se najavljuje godinama.

Naime, Grad Osijek je tek 13. ožujka 2024. godine donio rješenje o sklapanju Sporazuma o partnerstvu oko obnove zgrade s osječkim Hrvatskim narodnim kazalištem koja bi trebala koštati sedam milijuna eura.

Od toga je 85 posto, odnosno 5,950.000 bespovratnih sredstava, dok će Grad u obnovi sudjelovati s 1,050.000 eura iz vlastitog proračuna.

"Grad Osijek se kao partner u projektu obvezuje izvršavati pojedine aktivnosti projekta idoprinositi ostvarivanju neposrednih rezultata na način i u opsegu kako će to biti naznačeno u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava", stoji u rješenju koje je potpisao osječki gradonačelnik Ivan Radić.

"Prijedlogom Proračuna Grada Osijeka za 2025. i projekcijama za 2026.-2027. planirano je 7,6 milijuna eura za strateški projekt rekonstrukcije zgrade HNK u Osijeku, od čega 5,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU fondova. Trenutačno je u izradi novelacija projekta u dijelu prilagodbe na vrlo zahtjevne zakonske uvjete za rekonstrukciju tog specifičnog objekta koji je zaštićena kulturna baština. Također je u pripremi raspisivanje javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru ITU mehanizma za financijsko razdoblje 2021.-2027., a datum objave poziva bit će poznat kad cjelokupna dokumentacija bude u potpunosti dovršena", kazali su nam iz Grada i dodali:

"Procijenjeno vrijeme trajanja projekta je 24 mjeseca. HNK bi zbog radova bio zatvoren jednu kazališnu sezonu kako bi se osigurao nesmetani tijek radova i zadovoljili sigurnosni zahtjevi. Kulturno umjetnički rad HNK za to vrijeme odvijat će se na drugim lokacijama/objektima".

Kazališna zgrada otvorena je 1866. Projektirao ju je Karlo Klausner, a Hrvatsko narodno kazalište tamo je osnovano 1907. kada je i izvedena prva predstava.

Zgrada je prošla pet rekonstrukcija, a zadnji je put obnovljena 1994. godine nakon što je teško stradala tijekom Domovinskog rata.

Tadašnji intendant Božidar Šnajder potpisao je u ožujku 2017. ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za pripremu projektne dokumentacije za rekonstrukciju zgrade u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija od 2014. do 2020", o čemu je pisao lokalni portal SiB. Ovim je projektom zgrada HNK po prvi puta trebala doživjeti cjelovitu obnovu i temeljitu rekonstrukciju.

Izvedbeni projekt i projekt interijera za rekonstrukciju i veliku obnovu zgrade kazališta predstavljen je još početkom 2019. godine.

Nakon više od godinu dana priprema i postupka javne nabave te potpisivanja ugovora krajem 2017., tvrtka Studio A d.o.o iz Zagreba izradila projektnu dokumentaciju, pisali su svojedobno mediji, navodeći kako je projekt pokrenut uz veliko angažiranje Osječko-baranjske županije i tadašnjeg župana Ivana Anušića.

Još 2019. spominjalo se da će radovi započeti iduće, 2020. godine, ovisno o tijeku osiguranja sredstava i javnoj nabavi. Nakon toga, očekivalo se da bi obnova trebala biti gotova za godinu i pol do dvije što se nije dogodilo.

Marijašević o cijenama stanova

Vjeran Marijašević na sučeljavanju govorio je o cijenama nekretnina pa ustvrdio: "Znamo kolika je cijena kvadrata u Osijeku i ona nije prosječno 1500 eura. Ona je realno puno, puno veća."

Ova tvrdnja nije točna.

Naime, Grad Osijek na svojim stranicama svake godine objavljuje detaljno izvješće o tržištu nekretnina pa su objavili i podatke za 2024.

Ako je suditi prema izvješću, lani je kupoprodajna cijena stanova/apartmana u Osijeku bila 1360,08 eura po kvadratu.

Cijene su u odnosu na godinu ranije porasle za 14,14 posto.

Detalji statistike mogu se pronaći na OVOJ POVEZNICI (stranica 16).

Gledajući statistiku, cijene stanova rastu dvoznamenkastom stopom od 2021. godine. Tako je prosječna cijena kvadrata stana u 2023. bila 1191,62 eura, a 2022. bila je 999,80 eura.

Nadalje, lani je na području Osijeka sveukupno bilo 865 kupoprodaja stanova.

Najviše se trgovalo stanovima površine od 40 do 59 četvorna metra (prodalo se njih 283), a prosječna cijena takvih kvadrata bila je 1596,35 eura.

Ako se statistika pogleda detaljnije, najviše trgovalo stanovima koji imaju manje kvadrature, te su im cijene bile više od 1500 eura po četvornom metru (vidi stranicu 11 na OVOJ POVEZNICI).

Najskuplje kvadrate imali su manji stanovi površine 25-39 kvadrata - cijena kvadrata bila je lani 1665,81 eur.

Ipak, trgovalo se i većim stanovima čiji su kvadrati lani bili nešto jeftiniji od spomenutih 1500 eura.

Tako se lani u Osijeku prodao 161 stan površine od 75 do 119 kvadrata i prosječan kvadrat takvog stana bio je 1346,96 eura, dok je prosječan kvadrat još većih stanova bio 1031,86 eura.

Marijašević o cijeni osječkih vrtića

Vjeran Marijašević je govorio o cijenama vrtića pa ustvrdio da ona iznosi 80 eura po djetetu: "Ako imate dijete koje ide u vrtić, a otprilike je 80-ak eura po djetetu za cjelodnevni boravak, za dvoje djece to je 160 eura, ako imate uz to dodatne aktivnosti- dođete do nekakvih 200 eura".

Njegova tvrdnja je točna.

Iz Grada su nam potvrdili da za cjelodnevni boravak u vrtiću, roditelji plaćaju 84,94 eura, dok Grad pokriva 315,06 eura.

Za poludnevni boravak s ručkom roditelji će za jedno dijete morati izdvojiti 69,02 eura, a Grad 250,98. Iznos poludnevnog boravka bez ručka roditelje jednog djeteta košta 53,09 eura, a Grad 212,91 euro.

Ahić o gradskim stanovima

Zlatko Ahić komentirao i problem stanogradnje u Osijeku pa izjavio: "Grad Osijek do sada nije izgradio niti jedan gradski stan zato što nije imao sustavno rješenje kako osigurati subvencioniranje troškova mladim obiteljima. Nije znao razvijati gradske stanove za dugoročni najam po povoljnim cijenama".

Ova tvrdnja nije točna.

Iz Grada Osijeka odgovorili su kako je samo u mandatu Ivana Radića izgrađeno 68 stanova, no stanogradnje je bilo i ranije.

"U posljednjih 20 godina, izgradilo se sedam zgrada i to: Ulica Mije Kišpatića, Ulica W. Wilsona 113 (2004.), Kninska 2, 4 i 4a (2004.), Ćelijska 40 (2004.), Umaška 17 i 19 (2014.), Opatijska 26 (2021.), Tenja, Osječka 2 b i c (2023.). U mandatu gradonačelnika Ivana Radića izgrađena je zgrada u Tenji sa 68 stanova, vrijedna 3 milijuna eura", naveli su iz Grada Osijeka.

Ahić o novim vrtićima

Zlatko Ahić se nadovezao na temu vrtićkog odgoja pa prozvao aktualnog gradonačelnika da je izgradio samo dva nova vrtića prošle godine.

"Gospodin Radić kaže da je izgrađeno pet vrtića, ali to nije točna brojka. On je rekonstruirao postojeće, mislim da je izgradio samo dva. Jedan je u Tenji, a za drugi nisam siguran", kazao je,

Njegova tvrdnja je netočna.

Prema javno dostupnim informacijama na službenim stranicama Grada, Osijek je dobio tri potpuno nova vrtića i dva dograđena prošle godine, a svi su sufinancirani sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Iako se Grad se u rujnu 2024. godine pohvalio kako su otvorena četiri nova vrtića - u Gornjem gradu, Cvjetnom naselju, na Sjenjaku i u Mirnoj ulici u Tenji, daljnjim istraživanjem vidi se da su samo dva vrtića od toga izgrađena nova, a dva su postojeća dograđena i obnovljena.

Nove vrtiće dobili su tako mjesni odbori Cvjetno i Tenja, dok su vrtići na Sjenjaku i Vijencu Augusta Cesarca dograđeni. Krajem 2024. Osijek je dobio i treći novi vrtić u Kutinskoj ulici na Uskim njivama, ukupno peti koji je sufinanciran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Vrtić Sjenčica na Sjenjaku dograđen je u ljeto prošle godine. Dobio je tri nove sobe dnevnog boravka i u potpunosti preuređeni postojeći dio. Rekonstruirani su sanitarni čvorovi, izmijenjena unutarnja stolarija i podovi. Vrtić je, prema tvrdnjama Grada, dobio i novi namještaj te didaktičku opremu.

"Osim tri skupine novoupisane djece, mislim da se povratku u obnovljeni vrtić posebno raduju naša djeca koja su ranije bila upisana u Sjenčicu, ali su cijelu pedagošku godinu zbog radova bila izmještena u druge podcentre. S njima podjednako uzbuđenje dijele i naše odgojiteljice. Dječji vrtić Osijek ima zaposlen isključivo stručan kadar, čime se izuzetno ponosimo", kazala je u kolovozu 2024. ravnateljica Dječjeg vrtića Osijek Ana Mihaljević.

Vrtić Latica na Vijencu Augusta Cesarca, koji je svojedobno pohađao i sam gradonačelnik Radić, također je dograđen dobivši tri novoizgrađene prostorije i dvoranu, te je u cijelosti obnovljen stari dio, o čemu su pisali slavonski mediji (Glas Slavonije).

Da je riječ o vrtiću koji je postojao i ranije vidi se iz dokumenta o projektu dogradnje. Naime, vrtić se originalno protezao na površini od 787,87 metara kvadratnih i imao šest dnevnih boravaka. Nakon dogradnje dobio je dodatnu površinu od 510 metara kvadratnih i tri nova dnevna boravka.

Potpuno novi vrtić u Mirnoj ulici u Tenji, najvećem osječkom prigradskom naselju otvoren je u rujnu 2024. godine, kada ga je obišao osječki gradonačelnik.

"Zahvalio bih izvođaču radova što su radovi na izgradnji gotovi prije ugovorenog roka, tako da su djeca s početkom nove pedagoške godine mogla krenuti u ovaj prekrasni vrtić. Od danas će ovdje boraviti 116 djece u šest odgojnih skupina, a o njima će brinuti 12 odgojiteljica od kojih su dvije novozaposlene", poručio je gradonačelnik Ivan Radić.

Radovi su bili vrijedni dva milijuna eura, a više od milijun eura financiralo se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Novi vrtić dobilo je i Cvjetno naselje u Osijeku završen je u kolovozu 2024. godine, i također je sufinanciran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Vrijednost radova bila je 1,6 milijuna eura, od čega je 907 tisuća eura bespovratnih sredstava, objavio je Grad na svojim stranicama.

Zadnji potpuno novi vrtić grad je dobio u prosincu 2024. kada je i službeno otvoren onaj na Uskim njivama. Njegova vrijednost dosegnula je dva milijuna eura, od čega su 1,2 milijuna činila bespovratna sredstva iz Nacionalnog prana oporavka i otpornosti.

Prema riječima gradonačelnika, u tijeku je projektiranje vrtića u Školskoj ulici u centru grada, vrtića u Podravlju i u Retfali, a planirana je i energetska obnova postojećih vrtića.