Tko je kriv za neizvjesne sudbine više od 15.000 stanovnika?

Na gradnju 10 kilometara upravo ovog nasipa kod Rajevog sela potrošeno je 22 milijuna kuna. No, sada je jasno, novac je uzalud bačen. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pokrenuo je istragu. "Novoprojektirani i izgrađeni nasip nije smio prvi pući i očekujem detaljno izvješće Hrvatskih voda, ako je bilo kakvih propusta da će oni koji su u Hrvatskim vodama podnijeti ostavke ili sami biti smijenjeni, ja zasada to ne vidim", kazao je Jakovina. Ponuditi ostavke? Nema razloga – poručuje direktor Hrvatskih Voda.

"Kolika je mogućnost da se tu radi o ljudskoj grešci prilikom same izgradnje nasipa? Ja nisam bio tu ni kad se gradio nasip", izjavio je direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić. Ljudske greške ili nemar pri gradnji ne treba isključiti – upozoravaju i stručnjaci. "Kad se gradi, gradi se obično kilometri tog nasipa i tisuće kubnih metara zemlje se ugrađuje, e sad je li moguć previd, naravno da je uvijek moguć", smatra Tomislav Ivšić, Građevinski fakultet Zagreb. Svaki nasip gradi se tako da sa sigurnosti može zadržati rijeku kada je u visini do 1,2 metra ispod vrha nasipa. Stvara se prirodni put procijeđivanja na drugu stranu nasipa. No, kada voda naraste kao prošlih dana, tada dolazi do većeg pritiska i stvara se drugi put procijeđivanja ispod nasipa. Što je veći situacija je opasnija. "Tada postupno dolazi do ispiranja sitnih čestica i u jednom momentu dolazi do sve većeg ispiranja i on jasno počinje pucati", kazao je projektant vodno gospodarskih građevina Željko Tusić. Je li do probijanja nasipa možda došlo zbog sumnjivih iskopavanja šljunka? Stanovnici potopljena Rajeva Sela čuli su već te priče. Upravo zbog sve više ovakvih priča - policija je provela istragu. I dok se nasipi duž kilometrima duge linije obrane dodatno učvršćuju - u Hrvatskim vodama upozoravaju da je nasip jednako siguran, odnosno nesiguran i na ostalim kritičnim točkama.

HAC: Iz nasipa u Rajevom Selu nije iskapan šljunak

Hrvatske autoceste (HAC) opovrgnule su danas tvrdnje da je do puknuća nasipa u Rajevom Selu, uslijed čega je poplavljeno više naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, došlo zbog iskapanja šljunaka za izgradnju dionice autoceste Sredanci - Svilaj.

"Šljunčani materijal koji je ugrađen u dionicu Sredanci-Svilaj nije ilegalno iskapan niti je iz nasipa koji su gradile Hrvatske vode 2011. godine", ističe HAC u priopćenju kojim je reagirao na tvrdnje iz pojedinih medija.

HAC je investitor izgradnje dionice autoceste Sredanci-granica BiH, a u priopćenju navodi koje su tvrtke izvođači radova i odakle su nabavljale šljunak za izgradnju autoceste.

Navodi tako da je na dionici Sredanci-Svilaj izvođač radova Poslovna udruga koju čine tvrtke Osijek Koteks i Ingra te da one nasipni materijal dopremaju s odobrenih pozajmišta (mjesto s kojeg se uzima prirodni materijal za nasipavanje pri gradnji nasipa i brana).

Osijek Koteks, kao vodeći partner, materijal je dopremao iz Kamenoloma "Vetovo", Deponija šljunčanog materijala "Velika Kopanica", Pozajmišta šljunčanog materijala "Mlinište" (općina Odžak, Republika BiH), Kamenoloma Podcrkavlje pozajmište "Mlada vodica", kao i pjeskovito-zemljani materijal iz iskopa kanala Dunav-Sava po odobrenju projektanta.

Ingra je nasipni materijal nabavljala iz Pozajmišta šljunčanog materijala "Mlinište" (Rijeka Bosna, Federacija BiH).

Od svih odobrenih pozajmišta, navodi HAC, izvođač radova šljunčani materijal trenutačno doprema samo iz pozajmišta "Mlinište" u općini Odžak.