Zapad popustio, sada prijeti opasna eskalacija: 'Više nema nikakvih ograničenja'

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da Zapad više ne postavlja nikakva ograničenja u vezi s dometom oružja koje isporučuje Ukrajini, otvarajući time vrata za napade na vojne ciljeve unutar Rusije. Merz je to izjavio tijekom foruma koji je organizirala njemačka televizijska kuća WDR.

"Više ne postoje nikakva ograničenja u vezi s dometom oružja koje se isporučuje Ukrajini – ni od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, niti nas. Ni SAD ne nameću ograničenja. Ukrajina sada ima pravo koristiti oružje koje dobiva za obranu, uključujući udare na vojne položaje u Rusiji", rekao je Merz. Dodao je kako su takvi napadi do sada bili iznimno rijetki, jer su prethodno postojala stroga ograničenja u vezi s njihovom primjenom.

Njegova izjava označava značajnu promjenu u politici zapadnih zemalja prema ratu u Ukrajini. U početnim fazama sukoba, rakete dugog dometa poput američkog ATACMS-a, britanskog Storm Shadowa i francuskog SCALP-a mogle su se koristiti samo unutar ukrajinskih granica, točnije na okupiranim teritorijima pod ruskom kontrolom.

AKCIJSKE SCENE /

Vatrena kugla progutala ruski vlak: Spektakularna snimka udara Ukrajinaca

Čeka se odluka o isporuci Taurusa

No, krajem 2024. došlo je do zaokreta – administracija američkog predsjednika Joea Bidena i drugi ključni saveznici ublažili su dosadašnja pravila, omogućivši Ukrajini da napada vojne ciljeve unutar ruskih pograničnih područja. Ta odluka naišla je na kritike bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji smatra da bi eskalacija mogla ugroziti mirovne pregovore između Moskve i Kijeva.

Merz je u svom govoru dodatno istaknuo razliku u vojnim taktikama dviju strana: "Dok se Ukrajina sada fokusira na vojne mete, Rusija nastavlja s napadima na civilnu infrastrukturu – od bolnica i škola do staračkih domova".

Zanimljivo je da Merz još uvijek nije donio konačnu odluku o isporuci njemačkih krstarećih raketa Taurus, unatoč prethodnim najavama da će poništiti odluku bivšeg kancelara Olafa Scholza, koji je bio protiv njihove isporuke. Rakete Taurus imaju domet od 500 kilometara i predstavljale bi značajan dodatak ukrajinskom arsenalu.

Ova promjena u stavu Zapada potencijalno označava novu fazu u sukobu, gdje Ukrajina dobiva šire ovlasti za vođenje obrambenih, ali i ofenzivnih operacija protiv ciljeva unutar same Rusije.

UPOZORENJE ZAPADU /

'General krv' postao šef u Putinovoj vojsci: 'Ukrajina je tek početak'

Macron se nada da Trump neće ostati samo na riječima

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak kako se nada da će se "ljutnja" njegova američkog kolege Donalda Trumpa prema Rusiji konačno "pretvoriti u djela", osobito kada je posrijedi prijetnja "masovnim" američko-europskim sankcijama, nakon vikenda razornih ruskih napada na Ukrajinu.

Američki predsjednik, koji bi želio okončati rat u Ukrajini, za svojega je ruskog kolegu Vladimira Putina rekao da je "potpuno lud".

"Predsjednik Trump je shvatio da je, kad je predsjednik Putin telefonom rekao da je spreman za mir, odnosno kad je svojim izaslanicima kazao da je spreman za mir, zapravo lagao“, rekao je Macron novinarima u vijetnamskom glavnom gradu Hanoiju.

"U posljednjih smo nekoliko sati ponovno vidjeli gnjev Donalda Trumpa. To je svojevrstan oblik nestrpljenja i nadam se da će se pretvoriti u djela", dodao je.

'PUTIN JE POLUDIO' /

Kremlj odgovorio Trumpu: 'Emocionalno preopterećenje...'

"U nekoliko je navrata" u prošlosti američki čelnik "osuđivao napade“, kazao je Macron. "Nadam se da će se ogorčenje koje je iskazao, a i mi ga s njim dijelimo, pretvoriti u sposobnost da Sjedinjene Države, zajedno s Europljanima, Putinu zaprijete potpuno drugačijim i puno ozbiljnijim paketom sankcija, koji će nam omogućiti da spriječimo Rusiju i konačno prekinemo taj sukob. Ovdje je ugrožena vjerodostojnost Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Macron, dodavši da je o tomu "razgovarao" i s Trumpom.

Nekoliko je europskih čelnika, među njima i francuski predsjednik, otputovalo 10. svibnja u Kijev te su Rusiji, zajedno s Washingtonom, postavili ultimatum o trenutačnom prihvaćanju primirja. Zaprijetili su i "masovnim sankcijama". No Moskva je taj zahtjev odbila, otvorivši vrata izravnim pregovorima s Ukrajinom, koji su dosad postigli vrlo slab napredak.

Francuski predsjednik u ponedjeljak je ponovno pozvao na obnovu ultimatuma. "Prioritet" nam je da "predsjedniku Putinu damo rok kako bi se svi konačno mogli uvjeriti u to da laže" kada tvrdi da želi mir "i da nakon tog roka" nastupi "prijetnja masovnim sankcijama", pojasnio je.

'POTREBNA JE NOVA STRATEGIJA' /

Amerikanci će vojno intervenirati u Ukrajini? Kovač: 'Trump se nalazi u začaranom krugu'

Osudama najnovijih ruskih napada na Ukrajinu pridružila se danska premijerka Mette Frederiksen.

"Putin danju priča o pregovorima, a noću bombardira Ukrajinu", rekla je Frederiksen novinarima nakon sastanka nordijskih čelnika u Finskoj.

Frederiksen je rekla da su se nordijski čelnici složili da će njihove zemlje podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno, dodajući da bi podrška mogla značiti vojnu pomoć, ulaganja u ukrajinsku obrambenu industriju i suradnju s ukrajinskim tvrtkama.

POGLEDAJTE VIDEO: Telefonski razgovor Trumpa i Putina ukratko: Ništa od primirje u Ukrajini